Primorac: Plaće u javnom sektoru trebaju rasti

- Rast našeg BDP-a dominantno je potaknut domaćom potražnjom i potrošnjom, pa onda i investicijama, a ono što bi nas svakako veselilo jest da značajniju ulogu u rastu BDP-a ima i neto izvoz, odnosno povećanje izvoza, izjavio je ministar Marko Primorac na 38. susretu Kluba izvoznika poslovnog tjednika Lider, održanom u sjedištu Končara.

U tom je kontekstu apostrofirao i značajne napore hrvatskih tvrtki na vrlo konkurentnom međunarodnom tržištu. Istaknuo je da Vlada te napore podupire i nastavit će to činiti, između ostalog i kroz mjere koje im osiguravaju stabilne i predvidljive cijene energenata.

Upitan o nedavnoj DZS-ovoj reviziji na niže gospodarskog rasta u prvoj polovini ove godine, rekao je kako smo nažalost suočeni s relativno čestim korekcijama vremenskih serija, no i da to nije specifičnost samo Hrvatske, a posljedica je i toga što se statistički sustavi još uvijek usklađuju s kriterijima Eurostata

- Mi unatoč tome ostajemo kod naših prognoza od 2,8 posto, mislimo da su one realne i očekujemo i u slijedećem kvartalu, a posebno u četvrtom kvartalu značajniji gospodarski rast, koji će onda na razini prosjeka godine upravo rezultirati i s tom konačnom procjenom od 2,8 posto, izjavio je Primorac.

Rekao je i kako su očekivanja Vlade da će hrvatsko gospodarstvo po stopi od 2,8 posto rasti i u idućoj godini.

Državni zavod za statistiku (DZS) je godišnju realnu stopu rasta BDP-a revidirao na 1,6 posto u prvom kvartalu, a na 2,6 posto u drugom tromjesečju, čime je realna ekonomska aktivnost u prvih šest mjeseci ove godine bila niža za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prvu procjenu te je iznosila 2,1 posto.

DZS je prvotno procjenjivao da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju 2023. porastao za 2,8 posto, a u drugom kvartalu za 2,7 posto.

Ministar financija osvrnuo se i na ostale makroekonomske pokazatelje, istaknuvši kako će se i ove godine smanjiti udio javnog duga u BDP-u, na projiciranih 60,7 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao iznositi 0,3 posto.

- Iduće godine predviđeno je povećanje deficita na 1,9 posto, no uz gospodarski rast od 2,8 posto trebalo bi doći do daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, na 58 posto, rekao je Primorac.

Na pitanje novinara oko dogovora sa sindikatima javnih i državnih službi o rastu plaća, Primorac je ustvrdio da su svi složni oko toga da plaće u javnom sektoru trebaju rasti jer, za razliku od nekih drugih vremena, posao u javnom sektoru je sve manje atraktivan, pri čemu su i pojedina ministarstva suočena s poteškoćama u pronalasku adekvatne radne snage.