U međuvremenu, proizvođačke cijene bez energije porasle su za 0,7% na mjesečnoj razini i 10,9% na godišnjoj razini, što nam pokazuje da su drugi ulazni troškovi osim energije, kao što su cijene materijala/roba i drugih dobara potrebnih za proizvodnju, također porasli. To bi također značilo da, iako je početni porast PPI-a bio potaknut višim troškovima energije, kako su se cijene energije donekle stabilizirale u posljednjih nekoliko mjeseci, više cijene su se prelile na druge segmente industrije. To bi također značilo da će trebati više vremena da se te cijene stabiliziraju i počnu padati jer više nisu pod utjecajem samo poskupljenja energenata.
Promatrajući PPI po kategorijama, na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u kategoriji Energija porasle za 42,1%, u Netrajnim proizvodima za široku potrošnju 14,3%, u Trajnim proizvodima za široku potrošnju 12,8%, u Intermedijarnim proizvodima 8%, dok su u Kapitalna dobra su porasla za 5,5%. U međuvremenu, na mjesečnoj razini najveći rast bilježe Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Energija, oboje po 1,2%, slijede Intermedijarni proizvodi za 1%, Trajni proizvodi za široku potrošnju 0,9%, dok su zabilježili pad Kapitalni proizvodi, na 0,4 posto, pišu analitičari Intercapitala.
Slijedi raščlamba proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda po sektorima. Na godišnjoj razini najveći rast cijena bilježe Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, koje su porasle za 59,4%, zatim Prerađivačka industrija 11,8%, te Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša, za 1,7%. S druge strane, Rudarstvo i vađenje bilježi pad cijena od 13,5%.
Istodobno su na mjesečnoj razini proizvođačke cijene u Rudarstvu i vađenju porasle za 1,2%, u Prerađivačkoj industriji za 0,9%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,7%. Ako je trend iz ove godine išta, onda će se kontinuirani rast PPI-a neizbježno preliti na CPI. Budući da su te cijene pod kontinuiranim pritiskom, a prisutna je i daljnja neizvjesnost, posebice kada su u pitanju troškovi energije, PPI bi u narednom razdoblju mogao ići u oba smjera.
Jedino pitanje je, dakle, hoće li proizvođači snositi veće troškove, prebaciti ih na potrošače ili učiniti kombinaciju ovih stvari? Naravno, proizvođači su se pokazali prilično otpornima kada je riječ o višim troškovima, i do sada su njima učinkovito upravljali, nikad ne prebacujući cjelokupni trošak na krajnjeg potrošača, dok su u isto vrijeme pokušavali zadržati što što je više moguće svoje marže profitabilnosti i tržišnog udjela.
