GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a

Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a
REBALANS
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.10.2021 / 15:13
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2022., kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Nakon rasta BDP-a za projiciranih devet posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 4,4 posto u 2022., zatim od 3,7 posto u 2023. te za 3,1 posto u 2024. godini.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje i rast uvoza roba i usluga.

Prihodi i rashodi

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1 posto više u odnosu na novi plan za 2021., odnosno rebalansirani proračun za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 87,9 milijardi kuna ili 6,9 posto više nego u ovoj godini, a od doprinosa 26,04 milijarde kuna ili 5 posto više. Na stavci "pomoći" očekuje se rast za 34 posto, na 32,4 milijardi kuna.

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 500 milijuna kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Ministar Marić rekao je da za iduću godinu nije planiran covid dodatak umirovljenicima te iznio da su ukupni dosadašnji proračunski troškovi za borbu protiv pandemije veći od 40 milijardi kuna.

Za doprinos proračunu EU-a planira se 4,6 milijardi kuna, potom 514 milijuna kuna za sanaciju dugova bolnica, sufinanciranje EU projekata 2,7 milijardi kuna itd. Za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave predviđeno je 100 milijuna kuna.

Ukupno zaduženje 30,2 milijarde kuna

Za iduću godinu plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna. Pritom u veljači na naplatu stiže domaća dospijeća od tri milijarde kuna i 500 milijuna eura, u svibnju 1,25 milijardi eura na međunarodnom tržištu i oko milijardu eura u srpnju na domaćem tržištu.

Jamstvena zaliha je 300, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.

Javni dug u 2021. na 80,7 posto BDP-a, na godinu

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova BDP-a te da bi, da nije bilo pandemije, najkasnije 2023. godine bio ispod 60 posto BDP-a, što traže odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

Za 2022. godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih projiciranih 83,1 posto. U 2023. se planira daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. godine na 75,3 posto BDP-a.

"Ta putanja je nešto s čime idemo pred domaću i inozemnu investicijsku javnost", rekao je Marić na sjednici Vlade.

Saborska rasprava o prijedlogu proračuna za 2022. godinu planirana je za početak prosinca.

Fotografija: Marko Lukunić, Pixsell

Tagovi: rebalans, proračun, Zdravko Marić
PROČITAJ I OVO
Zalihe industrijskih proizvoda pale na godišnjoj razini
TREND
Zalihe industrijskih proizvoda pale na godišnjoj razini
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju listopada ove godine bile su za 1,6 posto veće u odnosu na rujan te 10 posto manje nego u listopadu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Zapošljavanje u SAD-u usporilo u studenome
TRŽIŠTE RADA
Zapošljavanje u SAD-u usporilo u studenome
WASHINGTON - Zapošljavanje u Sjedinjenim Državama u studenome je izgubilo zamah, ali stopa nezaposlenosti ponovno je pala, zadržavši se ipak iznad razine iz veljače 2020. godine, prije početka pandemije, pokazalo je u petak izvješće ministarstva rada.
Uslužni sektor podržao ekonomiju eurozone u studenome
PODRŠKA
Uslužni sektor podržao ekonomiju eurozone u studenome
LONDON - Gospodarstvo eurozone ubrzalo je u studenome zahvaljujući otpornom uslužnom sektoru koji je nadoknadio posustajanje industrije zbog poremećaja u nabavi, ali slabljenje potražnje signalizira nevolje, pokazalo je istraživanje tvrtke Markit.
OVI za studeni: Potražnja za radom veća za oko 23 posto u odnosu na isti mjesec 2019.
RAST
OVI za studeni: Potražnja za radom veća za oko 23 posto u odnosu na isti mjesec 2019.
ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI već sedmi mjesec zaredom pokazuje da je potražnja za radom nadmašila pretpandemijsku razinu, što potvrđuju i podaci za studeni u kojem je potražnja za radom oko 23 posto veća u odnosu na studeni 2019., objavio je Ekonomski institut, Zagreb.
Zbog zastoja u obnovi Hrvatska ostaje bez milijardi kuna iz EU?
OBNOVA
Zbog zastoja u obnovi Hrvatska ostaje bez milijardi kuna iz EU?
ZAGREB - Zbog zastoja u obnovi Hrvatska bi mogla ostati bez milijardi kuna iz EU, piše u petak Večernji list navodeći da su krajnji korisnici dosad zatražili samo 231 milijun, a isplaćeno je manje od 43 milijuna kuna, dakle ni 1 posto od odobrene 5,1 milijarde kuna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE