GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a

Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a
REBALANS
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 28.10.2021 / 15:13
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2022., kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Nakon rasta BDP-a za projiciranih devet posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 4,4 posto u 2022., zatim od 3,7 posto u 2023. te za 3,1 posto u 2024. godini.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje i rast uvoza roba i usluga.

Prihodi i rashodi

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1 posto više u odnosu na novi plan za 2021., odnosno rebalansirani proračun za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 87,9 milijardi kuna ili 6,9 posto više nego u ovoj godini, a od doprinosa 26,04 milijarde kuna ili 5 posto više. Na stavci "pomoći" očekuje se rast za 34 posto, na 32,4 milijardi kuna.

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 500 milijuna kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Ministar Marić rekao je da za iduću godinu nije planiran covid dodatak umirovljenicima te iznio da su ukupni dosadašnji proračunski troškovi za borbu protiv pandemije veći od 40 milijardi kuna.

Za doprinos proračunu EU-a planira se 4,6 milijardi kuna, potom 514 milijuna kuna za sanaciju dugova bolnica, sufinanciranje EU projekata 2,7 milijardi kuna itd. Za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave predviđeno je 100 milijuna kuna.

Ukupno zaduženje 30,2 milijarde kuna

Za iduću godinu plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna. Pritom u veljači na naplatu stiže domaća dospijeća od tri milijarde kuna i 500 milijuna eura, u svibnju 1,25 milijardi eura na međunarodnom tržištu i oko milijardu eura u srpnju na domaćem tržištu.

Jamstvena zaliha je 300, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.

Javni dug u 2021. na 80,7 posto BDP-a, na godinu

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova BDP-a te da bi, da nije bilo pandemije, najkasnije 2023. godine bio ispod 60 posto BDP-a, što traže odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

Za 2022. godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih projiciranih 83,1 posto. U 2023. se planira daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. godine na 75,3 posto BDP-a.

"Ta putanja je nešto s čime idemo pred domaću i inozemnu investicijsku javnost", rekao je Marić na sjednici Vlade.

Saborska rasprava o prijedlogu proračuna za 2022. godinu planirana je za početak prosinca.

Fotografija: Marko Lukunić, Pixsell

Tagovi: rebalans, proračun, Zdravko Marić
PROČITAJ I OVO
Petrović: Srbija prema razvoju dodatno zaostala u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope
ZAOSTAJANJE
Petrović: Srbija prema razvoju dodatno zaostala u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope
KOPAONIK - Srbija je 2005. godine bila na nivou od 58 odsto razvijenosti zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE), a u 2022. je pala na 56 odsto, naveo je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović u analizi koju je danas predstavio na Kopaonik biznis forumu.
Hrana i usluge ostaju glavni generatori inflacije
RAST CIJENA
Hrana i usluge ostaju glavni generatori inflacije
ANALIZA - Uz zabilježen rast potrošačkih cijena na mjesečnoj razini, godišnja stopa rasta zadržala se u veljači na razini iz siječnja. Prema preliminarnim podacima, prosječna godišnja stopa inflacije u veljači 2024. iznosila je 4,1% (+0,2% na mjesečnoj razini).
S&P poboljšao izglede kreditnog rejtinga Crne Gore iz stabilnog u pozitivan
IZGLEDI
S&P poboljšao izglede kreditnog rejtinga Crne Gore iz stabilnog u pozitivan
PODGORICA - Agencija za kreditni rejting, Standard & Poor’s (S&P), objavila je novi izveštaj za Crnu Goru, u kome je dosadašnji izgled, označen kao „stabilan“, poboljšan u „pozitivan“, uz zadržavanje ocene B/B, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Uskrs i turistička sezona dodatni su rizici za rast inflacije
RIZICI
Uskrs i turistička sezona dodatni su rizici za rast inflacije
ZAGREB - Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni – podatak je koji bi neupućenog promatrača mogao zabrinuti. Ali premijer Andrej Plenković kaže – sve je očekivano, problema nema.
Hoće li inflacija dodatno ubrzati zbog rasta plaća?
PLAĆE
Hoće li inflacija dodatno ubrzati zbog rasta plaća?
ZAGREB - Stagnacija godišnje stope inflacije - koja je u veljači, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 4,1 posto - nije dobra vijest za potrošače nakon njezina višemjesečnog usporavanja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE