Prosječna mjesečna neto plaća, s iznosom od 1.191 eura, bila je nominalno viša za 13,9% u odnosu na prosinac prethodne godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenome bila je na godišnjoj razini viša za 13,5%, a iznosila je 1.620 eura.
Realan rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini traje od početka 2023. godine, a neto plaće od ožujka 2023. Iako je tijekom promatranog razdoblja realan rast gotovo neprekidno ubrzavao, u prosincu je dinamika rasta bruto i neto plaća blago usporila. Prosječna neto plaća viša je realno za 9,0% u odnosu na prosinac 2022. godine (u odnosu na 9,9% godišnje u studenom), dok je bruto plaća realno viša za 8,6% (u odnosu na 12,1% u studenom).
U prosincu je najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena u Proizvodnji odjeće, u iznosu od 739 eura. S druge strane, najviša je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 1.795 eura.
Medijalna neto plaća iznosila je u prosincu 1.005 eura (+14,9% godišnje i -2,5% mjesečno), što znači da je polovici zaposlenika u pravnim osobama isplaćena neto plaća bila jednaka ili manja od navedene vrijednosti, a drugoj polovici zaposlenika veća. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.334 eura.
Na godišnjoj razini, prosječna neto plaća u 2023. godini od 1.148 eura bila je nominalno viša za 13,0%, a realno za 4,6% u usporedbi s 2022. godinom. Prosječna bruto plaća u 2023. iznosila je 1.584 eura te je nominalno bila viša za 14,8% u odnosu na godinu ranije, dok je na realnoj razini bila viša za skromnijih 6,3%.
Rast nominalnih plaća uz usporavanje inflatornih pritisaka pogoduje oporavku realnih raspoloživih dohodaka, što se pozitivno odražava na osobnu potrošnju koja će ostati predvodnik rasta i u ovoj godini. Snažan rast nominalnih plaća tijekom 2023. podršku je nalazio u rastućim zahtjevima za povećanjem plaća u javnim i privatnim poduzećima uslijed gubitka kupovne moći. Takva kretanja podržana su, između ostalog, i snažnom potražnjom za radom uslijed nedostatka radne snage. Kroz rast dohodovnih očekivanja potiče se i potražnja u gospodarstvu te posljedično i rast gospodarstva. S druge strane, kontinuiran rast troškova rada usporava proces dezinflacije u gospodarstvu.
