Prva procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 3,6 posto |
| Objavljeno: 31.10.2025 / 17:41 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija usporila na godišnjoj razini, dok podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i u desetom mjesecu bila među najvišima u eurozoni. |
|
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u listopadu 2025. stopa inflacije iznosila 3,6 posto u odnosu na listopad 2024. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec, to jest rujan ove godine, cijene porasle za 0,5 posto. Inflacija je, nakon što je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju po 3,2 posto, počela ubrzavati svoj rast na godišnjoj razini, pa je u svibnju iznosila 3,5 posto, u lipnju 3,7 posto, a u srpnju 4,1 posto. U kolovozu je također iznosila 4,1 posto, čime je prekinut tromjesečni trend ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini. No u rujnu je opet došlo do blagog bržeg rasta, a sada u listopadu, pak, do osjetnijeg usporavanja. Prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 6,4 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,4 posto, energiju 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili pad od 0,2 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a. Na mjesečnoj razini, u odnosu na rujan 2025., cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za 1,9 posto, energije za 0,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana prosječno pale za 0,2 posto, a usluga za 0,1 posto. DZS je najavio da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u listopadu prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 14. studenog. Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u listopadu mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila četiri posto, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na rujan ove godine, cijene dobara i usluga u prosjeku bile više za 0,2 posto. Promatrano na godišnjoj razini, Hrvatska je tako i u desetom mjesecu bila među zemljama s najvišom inflacijom. Istu stopu kao Hrvatska zabilježila je i Austrija, dok je viša inflacija registrirana još u Estoniji, 4,5 posto, te Latviji, 4,2 posto. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u listopadu iznosila je 2,1 posto. Nakon Estonije, Latvije, Hrvatske i Austrije najviša inflacija, od 3,8 posto, zabilježena je u Slovačkoj, slijedi Litva s 3,7 posto, Španjolska 3,2, Slovenija 3,1 posto itd. |
|
|
| Tagovi: #inflacija, #cijene, #hrana, #energija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |