Rebalansom proračuna manjak konsolidirane opće države produbljen na 2,9% BDP-a |
| Objavljeno: 06.10.2025 / 10:49 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Iako su prema novom planu proračunski prihodi povećani na 33 mlrd. eura (+30 mil. eura u odnosu na izvorni proračun), a rashodi smanjeni na 36,8 mlrd. eura (-223 mil. eura) s ovim rebalansom opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvaruje manjak od 4 mlrd. eura ili 4,4% BDP-a. |
|
Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 te projekcije ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, procjenjuje se kako će planirani manjak opće države u 2025. godini iznositi 2,7 milijardi eura ili 2,9% BDP-a, u odnosu na -2,4% BDP-a planiranih inicijalnim planom. Iako značajno povećanje proračunskog manjka upućuje na pogoršanje fiskalne pozicije i rast pritisaka na održivost javnih financija, planirani deficit i dalje ostaje unutar granica Maastrichtskog kriterija od 3% BDP-a. Ipak, povećanje manjka ukazuje na rast fiskalne ranjivosti te smanjenje otpornosti javnih financija na potencijalne makroekonomske i fiskalne šokove, osobito u kontekstu i dalje povišenih troškova zaduživanja i neizvjesnih kretanja gospodarske aktivnosti. S pozitivne strane, očekuje se nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6% na kraju 2024. na 56,9% do kraja 2025. Pad relativnog pokazatelja zaduženosti podržan je snažnim nominalnim rastom BDP-a, ključnog u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, koji je još uvijek pod snažnim utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. |
|
|
| Tagovi: #proračunski deficit, #javni dug, #proračun |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Hoće li izbori promijeniti Trumpovu ekonomsku politiku? |
| WASHINGTOPN - Možda najvažniji razlog brodoloma republikanaca jest – skupoća kojoj Trump ne nalazi lijeka. Hoće li sad, uz novi Kongres, za građane biti bolje i drugačije? Brze promjene se ne mogu očekivati. |
| Ćubela: Europa ima previše fragmentacije, to moramo mijenjati |
| ZAGREB - Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, zanimljivo je poentirao već na samom početku nastupa na Zagreb financijskom forumu, konferenciji Poslovnog dnevnika, u razgovoru pod naslovom “Gdje je budućnost bankarstva: AI, banka prvog izbora za mlade generacije, inovacije ili kultura?”… |
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |