U odnosu na prosinac 2021. ostvaren je rast od 24,8 mlrd. kuna ili 11,2%. Inozemna aktiva, kao najveća sastavnica aktive središnje banke (s udjelom u ukupnoj aktivi od 92,2%), na kraju prosinca dosegnula je gotovo 228 mlrd. kuna. Tako je ostvaren rast od 7,9% u odnosu na studeni ili 13,6% u odnosu na isto razdoblje 2021. Najveći doprinos rastu inozemne aktive na godišnjoj razini kreirale su komponente Plasmani u vrijednosne papire u devizama (+41,8 mlrd. kuna ili 45,4%), Ostala potraživanja (+5,3 mlrd. kuna ili 43%) i Oročeni depoziti u stranim bankama (+37,1 mlrd. kuna ili 137,1%), dok je u suprotnom smjeru djelovala Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama (-57,9 mlrd. kuna ili -96,9%).
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su na kraju godine iznosile povijesno najviših 27,9 mlrd. eura. U odnosu na kraj studenog ostvaren je rast od 2,1% ili 581,6 mil. eura. Prema navodima HNB-a, kontinuirani rast pričuva tijekom 2022. rezultat je porasta volumena ugovorenih repo poslova, rasta deviznih depozita države kod središnje banke i otkupa deviza od države. Zabilježeno smanjenje tijekom ožujka i svibnja 2022. bilo je odraz niže razine ugovorenih repo poslova, kao i prodaje deviza bankama radi očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru. U odnosu na kraj 2021. godine, bruto međunarodne pričuve porasle su za 2,9 mlrd. eura ili 11,4%.
S obzirom na to da su prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama činila ulaganja u eurima, a slijedila su ih ulaganja u američkim dolarima i posebnim pravima vučenja, na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utjecala su i tečajna kretanja navedenih valuta. No, tečaj kune prema euru bio je stabilan u drugoj polovini 2022. U prosincu, kuna je ojačala 0,2% u odnosu na euro na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na kraj 2021. oslabila je 0,23%.
Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke, na dan 27. siječnja bruto međunarodne iznosile su 3,2 mlrd. eura.
Visok udio eura u međunarodnim pričuvama (prosječno oko 80%) bio je primjeran zbog iznimno visoke euriziranosti hrvatskog gospodarstva. Navedeno se zrcali u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ali primjerice i u inozemnom zaduživanju države i poduzeća. Ulaskom Hrvatske u europodručje, HNB je postao dio Eurosustava kojeg čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Stoga je najveći dio međunarodnih pričuva postao imovina u domaćoj valuti te ona više nema svrhu i ulogu međunarodnih pričuva. Međunarodne pričuve ESB-a raspoređene su u američkom dolaru, jenu, kineskom renminbiju te zlatu, a središnja banka će nastaviti, zajedno s ESB-om, upravljati međunarodnim pričuvama Eurosustava.
