GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Riječki prirez smanjen s 15 na 14 posto

Riječki prirez smanjen s 15 na 14 posto
PRIREZ
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.11.2021 / 19:08
Autor: SEEbiz / H
RIJEKA - Na sjednici riječkoga Gradskog vijeća u utorak prihvaćen je prijedlog o smanjenju gradskog prireza s 15 na 14 posto uz ocjenu dijela oporbe da je riječ o populističkom potezu vlasti s neznatnim učinkom na prihode građana, ali znatnim smanjenjem proračunskih prihoda.

Protiv tog prijedloga glasovalo je dvoje vijećnika Možemo!, a pet ih je bilo suzdržano, četiri s nezavisne liste Davora Štimca te vijećnik Mosta Aleksandar Milaković.

Gradonačelnik Marko Filipović je obrazlažući prijedlog istaknuo da je to u skladu s njegovim predizbornim obećanjem da će se do kraja mandata prirez smanjiti na 10 posto.

Naime, predviđeno je daljnje smanjenje prireza po jedan postotni bod na godinu. Smanjenje na 14 posto smanjit će prihode proračuna za četiri milijuna kuna na godinu, a građani s prosječnom plaćom dobit će oko 90 kuna tijekom prve godine. To nije jako visok iznos, ali pokazuje smjer u kojem želimo ići, rekao je Filipović.

Nezavisni vijećnik Davor Štimac ocijenio je da je to populistička mjera i da građanima neće značiti ništa. To povećanje plaća neće dovesti u Rijeku natrag nikoga tko se iz nje odselio, rekao je.

Aleksandar Milaković iz Mosta ustvrdio je kako to nije socijalna mjera jer će najviše dobiti oni s najvećim primanjima, a nije ni razvojna jer poduzetnicima nije bitna ta razlika prireza kao motiv otvaranja posla u Rijeci.

"Smanjenje prireza neće utjecati na one s niskim primanjima, a nedostatak četiri milijuna kuna u proračunu će svi osjetiti", istaknula je Iva Davorija (Možemo!).

Tea Mičić Badurina (PGS) rekla je da je riječki prirez od 15 posto jedan od najvećih u Hrvatskoj te kako je nužno porezno rasteretiti građane. Ovo je dobar korak prema većoj platežnoj moći stanovništva, dodala je.

Pripojeni Rijeka promet i Rijeka plus

Većinom glasova gradski su vijećnici odobrili pripajanje trgovačkog društva Rijeka prometa trgovačkom društvu Rijeka plus.

Prema prijedlogu, riječ je o racionalizaciji poslovanja jer se dio poslova tih gradskih tvrtaka preklapa. Neće biti novih zapošljavanja ni otkaza, rečeno je. Rijeka promet dosad se bavio upravljanjem i kontrolom prometa u gradu, a do prije nekoliko godina gradskim parkiralištima i garažama, što je preuzelo trgovačko društvo Rijeka plus. Osim toga, Rijeka plus bavi se upravljanjem gradskim tržnicama, održavanjem vozila komunalnih tvrtaka i drugim poslovima.

Oporbeni vijećnici protivili su se tom pripajanju najčešće ističući da je materijal dostavljen vijećnicima o tome oskudan i manjkav te da objektivni razlozi pripajanja nisu poznati.

Pročelnica gradskog Odjela za komunalni sustav Maja Malnar istaknula je da je prijedlog proistekao iz višegodišnjeg praćenja rada tih društava i da se time nastoje riješiti mnogi problemi koji su se pojavili.

Nebojša Zelič (Možemo!) istaknuo je da nedostaje vizija razvoja nove, proširene tvrtke te upravljanja prometom. Po njemu, bilo bi nužno raspisati natječaj za novu upravu te tvrtke.

Vedran Vivoda (Akcija mladih) zamjerio je nedostatak analize i pokazatelja važnosti tog pripajanja, da su se tvrtke mogle spojiti u novu tvrtku, s novom upravom.

Tea Mičić Badurina iz PGS-a ocjenjuje da će taj potez biti štetan za grad. Dvije tvrtke se ne preklapaju u djelatnostima, a kvaliteta uprave Rijeka plusa je vrlo upitna, istaknula je.

SDP-ovim vijećnicima pripajanje je prihvatljivo jer se očekuje pozitivan učinak i poboljšanje kvalitete usluga, rekao je vijećnik Kristian Čarapić.

Gradonačelnik Filipović je ocijenio da je prijedlog pripajanja najbolje rješenje. "Zaključujem da su svi za promjene, ali ne sad i ovdje. Vi si to kao vijećnici možete priuštiti, ali ja kao gradonačelnik i predlagač ne", istaknuo je.

Za prijedlog je glasovalo 16 vijećnika SDP-ove koalicije i vijećnika HDZ-a, a protiv je bilo 10 vijećnika PGS-a, nezavisne liste Davora Štimca, platforme Možemo! te koalicije Akcije mladih i Unije Kvarnera. Tri vijećnika bila su suzdržana.

Tagovi: Riječki prirez, Marko Filipović, Aleksandar Milaković
PROČITAJ I OVO
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
OČEKIVANJA
HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je objavila da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a tu procjenu temelji na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani te pretpostavke o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
TRŽIŠTE RADA
ILO: Neizvjesnost odgodila oporavak tržišta rada od pandemije
ŽENEVA - Oporavak globalnog tržišta rada trajat će dulje no što se očekivalo i nezaposlenost će se zadržati iznad pretpandemijske razine najmanje do 2023. godine, procijenila je Međunarodna organizacija rada (ILO).
Marić: Treba učiniti sve da ne dođe do neopravdanog podizanja cijena
INFLACIJA
Marić: Treba učiniti sve da ne dođe do neopravdanog podizanja cijena
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u ponedjeljak da bi svi zajedno, od medija pa do nositelja procesa uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, trebali učiniti sve da se taj proces ne iskoristi za "lov u mutnom" i neopravdano podizanje cijena.
Kineski BDP u 2021. porastao iznad očekivanja
SNAŽAN RAST
Kineski BDP u 2021. porastao iznad očekivanja
PEKING - Kinesko gospodarstvo poraslo je u 2021. godini 8,1 posto, puno snažnije no što je vlada planirala, ali aktivnosti su blago posustale na kraju godine zbog mjera suzbijanja novog vala covida 19 koje su zakočile potrošnju.
Godišnja stopa inflacije u prosincu 5,5 posto, najviša od listopada 2008.
CIJENE
Godišnja stopa inflacije u prosincu 5,5 posto, najviša od listopada 2008.
ZAGREB - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu su u odnosu na isti mjesec 2020. godine porasle za 5,5 posto, dok je dok su u godišnjem prosjeku, odnosno u cijeloj 2021. u odnosu na 2020. godinu više za 2,6 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE