Inflacija, koje proteklih godina u Hrvatskoj gotovo i nije bilo, u rujnu je porasla na 3,3 posto, a u zemljama eurozone veća je od 4 posto na godišnjoj razini. Zašto cijene tako rastu?
– Moja je procjena da bi se inflacija u dogledno vrijeme mogla popeti na 30 posto, kod nas i u Europi. Gledajte, da bi se gospodarstvo spasilo od posljedica pandemije, potreban je golem novac kojeg u državnim proračunima nema dovoljno. Stoga su ga centralne banke tiskale. Mislim da se dodatno tiskalo oko 30 posto novčane mase da bi gospodarstvo ostalo na nogama. Nije bilo puno izbora, jer ako gospodarstvo poklekne, pokleknut će i države koje će ostati bez prihoda. Ukratko, države su učinile sve za spas gospodarstva, ali tih dodatnih 30 posto natiskanog novca moglo bi pridonijeti i rastu inflacije od 30 posto.
Cijene strmoglavo rastu na brojnim područjima. Samo u građevinarstvu čelik je poskupio 100 posto, a jako su skočile cijene drva, aluminija i ostalih materijala koji se ugrađuju u stanove, kuće. Možemo očekivati da će stanovi poskupjeti za nekih 50 posto. Primjerice, u središtu Ljubljane stanovi se već prodaju za pet do sedam tisuća eura po kvadratu, a u ostalim dijelovima grada teško ih je naći po cijeni manjoj od četiri tisuće eura. Mislim da ćemo morati biti strpljivi i da izlazak iz krize neće biti jednostavan, piše Novi list.
Poduzetnici često govore da bi ih država trebala rasteretiti od poreza, doprinosa i ostalih nameta, kako bi lakše poslovali. Kako će se država odreći prihoda ako ima sve više izvanrednih troškova – za rješavanje posljedica pandemije i klimatskih promjena?
– Država ne može dodatno opteretiti gospodarstvo. Ono ima tijesne profite, a neki čak imaju gubitke. Pojedine tvrtke mogu završiti i u stečaju. Ako se to dogodi, one više neće više plaćati poreze na plaće i profit. Države bi zato morale racionalizirati svoje troškove.
