S&P podigao kreditni rejting Hrvatske s A- na A |
| Objavljeno: 14.03.2026 / 08:57 |
| Autor: SEEbiz |
| ZAGREB - Agencija S&P podigla je dugoročnu kreditnu ocjenu u stranoj i domaćoj valuti za Hrvatsku s 'A-' na 'A', uz stabilne izglede. |
|
Prema mišljenju agencije, kontinuirane reforme i ulaganja, uz podršku EU-ovog instrumenta za oporavak i otpornost te nadolazećeg pristupanja OECD-u, nastavljaju jačati ekonomsku otpornost i dugoročne izglede za gospodarski rast Hrvatske. S&P predviđa stabilan rast BDP-a, u prosjeku 2,7 posto godišnje u razdoblju 2026.-2029. Deficit tekućeg računa Hrvatske financira se priljevima koji ne stvaraju dug, uključujući izravna strana ulaganja i bespovratna sredstva EU-a, navodi S&P. Stabilni izgledi, dodaje se, odražavaju ravnotežu između otpornog gospodarskog rasta Hrvatske i deficita tekućeg računa, koji su i dalje izloženi turizmu i globalnoj neizvjesnosti. S&P očekuje da će se provedba gospodarskih reformi nastaviti i da će fiskalni deficiti ostati umjereni. Poboljšanje ocjene, kako se navodi, odražava očekivanja da će hrvatska politika i dalje podržavati ekonomsku otpornost stalnim rastom prihoda i dubljom integracijom s EU-om. Ključne mjere koje se preporučuju uključuju jačanje pravosudnog sustava, poboljšanje obrazovanja, poboljšanje zdravstvene skrbi i održavanje gospodarskog rasta. Preporuča se i nastavak diversifikacije i proširenja izvozne baze, uz dodatno jačanje dugoročne otpornosti zemlje na vanjske šokove. S&P prognozira da će gospodarski rast Hrvatske dosegnuti prosječno 2,7% u razdoblju 2026.-2029., nakon rasta od 3,2% u 2025. Turizam, oporavak izvoza i fondovi EU-a podržat će gospodarski rast. Prema našem mišljenju, američke carine mogle bi stvoriti sekundarne učinke na Hrvatsku putem njezinih ključnih trgovinskih partnera iz EU-a, budući da je izravna izloženost Hrvatske SAD-u relativno mala, kaže se u izvješću. Kao hrvatske prednosti ističu se održavanje snažne fiskalne i vanjske bilance te prednosti članstva u eurozoni, koje učvršćuju monetarne postavke zemlje. S&P također prognozira da će trendovi plaća i inflacije vjerojatno nastaviti nadmašivati one u većim državama članicama eurozone u sljedećih nekoliko godina. Privatna potrošnja će imati koristi od visokog rasta plaća i kontinuiranog oporavka vanjske potražnje, navodi se. Turizam će, prema mišljenju agencije, ostati ključni faktor rasta, ali očekuje da će politike - prvenstveno podržane Instrumentom EU za oporavak i otpornost i nadolazećim pristupanjem OECD-u - stvoriti investicijske mogućnosti u infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju, potencijalno povećavajući proizvodni kapacitet gospodarstva. S&P smatra i da je "politički kontinuitet pozitivan faktor za zamah reformi". Dodaje se i da Hrvatska poduzima korake za rješavanje pada broja stanovnika, "strukturnog izazova koji se pojavio s otprilike deset-postotnim smanjenjem broja stanovnika od 2009. do 2022. godine". Pritom se kaže da se iseljavanje polako smanjuje, a useljavanje blago povećava. |
|
|
| Tagovi: #standard&poors, #kreditni rejting, #hrvatska |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |