SAD i Švicarska postigli trgovinski sporazum o smanjenju carina na 15% |
| Objavljeno: 14.11.2025 / 21:44 |
| Autor: SEEbiz |
| BERN - SAD i Švicarska postigli su trgovinski sporazum, rekao je u petak za CNBC američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer. |
|
Carine će biti smanjene na 15%, izjavila je švicarska vlada u objavi na X-u. Kao dio sporazuma, švicarske tvrtke obvezale su se uložiti oko 200 milijardi dolara u SAD do kraja 2028., što uključuje financiranje obrazovanja i osposobljavanja, prema izjavi švicarske vlade. „U biti smo postigli dogovor sa Švicarskom“, rekao je Greer za CNBC-jev „Squawk Box“ u petak ujutro. „Poslat će puno proizvodnje ovdje u Sjedinjene Države - farmaceutske proizvode, topljenje zlata, željezničku opremu - pa smo jako uzbuđeni zbog tog sporazuma i onoga što on znači za američku proizvodnju.“ Greer je dodao da će više detalja o sporazumu, za koji je rekao da je "stvarno u pripremi od travnja", kasnije biti objavljeno na web stranici Bijele kuće. Sporazum znači da će carina specifična za tu zemlju nametnuta švicarskoj robi odgovarati stopi koja se nameće onoj koja se u SAD uvozi iz Europske unije. "Kao i kod svih predsjednikovih sporazuma, zadržavamo carinu", rekao je Greer u petak. Istaknuo je švicarskog farmaceutskog diva Roche, koji se ranije ove godine obvezao uložiti 50 milijardi dolara u SAD. „Najava smanjenja dodatnih američkih carina na švicarski uvoz poslužit će stabilizaciji bilateralnih trgovinskih odnosa“, rekla je švicarska vlada u svojoj izjavi u petak. „Iako su ukupne carine i dalje više nego prije uvođenja dodatnih carina u travnju, očekuje se da će dogovoreno smanjenje dodatnih carina imati pozitivan utjecaj na švicarsko gospodarstvo.“ Još u srpnju, predsjednik Donald Trump najavio je da će Švicarska biti pogođena carinskom stopom od 39%, koja je stupila na snagu kada švicarska delegacija nije uspjela osigurati dogovor s američkim dužnosnicima tijekom posljednjih pregovora u Washingtonu. To je značilo da je Švicarska bila podvrgnuta jednoj od najviših carinskih stopa koje je Trumpova administracija nametnula pojedinačnoj zemlji. Švicarska, gospodarstvo vođeno izvozom, već je pretrpjela udarac od carina. Prošli mjesec, švicarski dužnosnici smanjili su prognozu gospodarskog rasta zemlje za 2026., navodeći „teški teret“ američkih carina na njezine industrije. Njeni najveći izvozni proizvodi uključuju satove, farmaceutske proizvode i plemenite metale, ali zemlja je također poznata po luksuznoj robi, čokoladi i proizvodima za njegu kože. Švicarski franak porastao je za 0,4% u odnosu na dolar nakon objave trgovinskog sporazuma u petak. |
|
|
| Tagovi: #amerika, #švicarska, #carine, #jamieson greer |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |