SAD nameće nove carine za 60 država zbog prisilnog rada

Odluka, donesena prema članku 301. Zakona o trgovini iz 1974., utvrdila je da svih 60 zemalja nije uspjelo uvesti ili učinkovito provesti zabranu uvoza povezanog s prisilnim radom, stvarajući ono što je nazvao "neravnopravnim uvjetima" za američke radnike.

USTR je predložio carinsku stopu od 10% za gospodarstva koja su usvojila potpunu ili djelomičnu zabranu trgovine prisilnim radom i 12,5% za sva ostala gospodarstva.

Trgovinsko tijelo također je predložilo zaseban mehanizam za tekstil koji bi omogućio ulazak određenog obujma uvoza odjeće i tekstila iz nekih gospodarstava u SAD po sniženim stopama.

„Neuspjeh naših najvažnijih trgovinskih partnera u rješavanju uvoza robe proizvedene prisilnim radom je neprihvatljiv. To stvara dinamiku u kojoj su američki radnici prisiljeni globalno se natjecati na neravnopravnim uvjetima“, rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.

„Više nećemo tolerirati ovu razliku. Neki trgovinski partneri poduzeli su početne korake kako bi spriječili uvoz robe prisilnog rada, uključujući USMCA i obveze u Sporazumima o recipročnoj trgovini. Međutim, svaki od naših trgovinskih partnera mora učiniti više kako bi osigurao da trgovina ne potiče i ne učvršćuje prisilni rad globalno.“

Prijedlog dolazi nakon što je Vrhovni sud SAD-a ranije ove godine poništio većinu tarifa predsjednika Donalda Trumpa za „Dan oslobođenja“, ostavljajući na snazi globalnu osnovnu liniju od 10%. Administracija se od tada okrenula Odjeljku 301, koji ovlašćuje predsjednika da uvede pristojbe kako bi se suprotstavio nepoštenim praksama vanjske trgovine koje štete američkoj trgovini.

Pisani komentari na prijedlog trebaju se dostaviti do 6. srpnja, a javne rasprave zakazane su za 7. srpnja, prema obavijesti.

Odvojeno, američka vlada je u srijedu počela tražiti komentare javnosti o opsegu novog američko-kineskog trgovinskog odbora - o kojem su se dvije strane dogovorile tijekom bilateralnog summita prošlog mjeseca - što bi dovelo do smanjenja carinskih stopa na međusobnu robu. Vlada je također tražila javno mišljenje o neosjetljivim sektorima koji bi mogli imati koristi od carinskih modifikacija s obje strane.