Sagorijevanje je neizbježno, ali zaštititi se možemo i moramo |
| Objavljeno: 09.02.2025 / 08:33 |
| Autor: Maja Malus |
| ANALIZA - Svjedoci smo posljednjih godina kako naporan životni i poslovni tempo uzima sve više "žrtava". |
|
Osjećaj iscrpljenosti i umora, osjećaj mentalne udaljenosti od posla i smanjena profesionalna učinkovitost. Rastući broj naših kolega i prijatelja ima problema sa sindromom sagorijevanja. Upravo o ovom fenomenu današnjice piše Tanja Pureta u svojoj knjizi "Zaštitni faktor 50 za sprečavanje sagorijevanja". Dobra je vijest, dakle, da zaštitni faktor protiv sagorijevanja ipak postoji. Tanja ga razlaže kroz pedeset vrlo zanimljivih priča temeljenim na stvarnim ljudima i događajima. Te priče imaju misiju podići nas iz pepela burn-outa i naučiti kako spriječiti stres da uopće dođe do nas. Možda je najveći problem današnjice što se sagorijevanja tiče u tome što smo stres prihvatili kao "normalno", ili "novo normalno". Ponekad nam se čak čini da je dan u kojem nismo imali stres prošao nekako "mimo nas", kao da ga nismo proživjeli. Jer, neprestano smo pod pritiskom, vlastitim, a još više onim koji dolazi iz naše okoline. "Performans" non-stop mora biti na najvišoj razini. Jer, ako nije tako, imamo osjećaj da nam prijeti potonuće u nevažnost, pa čak i anonimnost. Ljude za koje sam bila sigurna da ih dobro poznajem, više gotovo da i ne prepoznajem. Više gotovo da i nemam kolega, posebno onih koji su dio menadžmenta ili samostalni poduzetnici, a da posao ne "nose kući". Dio poslodavaca uistinu očekuje od svojih zaposlenika da budu dostupni cijelo vrijeme. S druge strane, danas kao poduzetnica a nekad kao direktorica škole i konzultantica, svjesna sam brojnih situacija kad sam samu sebe odvela i preko granica vlastitih mogućnosti da bih odradila nešto "hitno", a što sam, dakako mogla odgoditi za sutra. I ništa se promijenilo ne bi. Niti sam u bilo kojem slučaju kad sam samoj sebi priredila tu vrstu iscrpljenosti, nešto kvalitetnije odradila, bolje "performala". Najgore od svega, često sam se osjećala još gore i nesigurnije nakon takvih epizoda. Vjerojatno i životno iskustvo nosi nešto od tog zaštitnog faktora 50. Prije desetak godina često sam zapadala u takva "stanja". Danas si taj luksuz jednostavno ne smijem dopustiti. Iščitavajući Tanjine priče došla sam do onoga što smatram da je najbitnija poruka. Život je doista jedinstven i dragocjen dar kojeg smo dobili i valja nam ga što bolje iskoristiti. Pogađajući u srž ove teme, Tanja nam poručuje da je jako važno prigrliti život i živjeti onako kako je zamišljen – slobodno, radosno i uspješno. I to je apsolutno moguće! |
|
|
| Tagovi: #Tanja Pureta, #sagorijevanje, #burnout, #stres, #pritisak, #posao |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |