Šaravanja: Nisam siguran da će ekonomski oporavak biti brz

“S obzirom na najnovije podatke koji ukazuju na iznenađujući rast, kao i poduzete mjere nositelja vlasti, još više vjerujemo u naše procjene oporavka u obliku slova V”, navode u najnovijem izvješću ekonomisti te banke predvođeni Chetanom Ahyaom, piše Jutarnji list.

Oni su među onim ekonomistima koji očekuju snažnu i kratku recesiju: u drugom tromjesečju ove godine predviđaju da će globalni BDP pasti 8,6 posto, a početkom iduće godine već će zabilježiti rast od 3 posto.

Kako navodi Bloomberg, tri su razloga zbog kojih Morgan Stanley vjeruje da će recesija biti kratka. Prije svega, ne radi se o unutarnjem šoku koji su izazvale velike ekonomske neravnoteže, drugi je razlog to što će pritisak na razduživanje biti umjeren, a podrška nositelja politike, naposljetku, ovaj je put bila odlučna i značajna, pa neće izostati ni njezin doprinos oporavku. Osim toga, optimističnu sliku Morgan Stanleyja upotpunjuju očekivanja da će središnje banke i ministarstva financija nastaviti pumpati novac u svoje ekonomije. Ipak, napominju da rizik predstavlja razvoj situacije s koronavirusom.

U osnovnom scenariju predviđaju da će se drugi val zaraze dogoditi najesen, ali on će biti upravljiv i rezultirat će selektivnim zaključavanjem, a cjepivo trebalo biti dostupno do ljeta 2021. Drugi scenarij uključuje ponovno uvođenje striktne karantene te bi ujedno doveo do nove recesije.

Većina drugih prognostičara, međutim, i dalje je vrlo oprezna i očekuje znatno dulji, višegodišnji povratak na pretkrizno stanje.

Među ostalim, MMF je prošlog tjedna naveo da se globalna ekonomija oporavlja sporije od očekivanja te da i dalje vlada velika neizvjesnost oko izgleda rasta. Nije obećavajući ni ponovni rast slučajeva zaraze koronavirusom u Pekingu jer budi strah od vraćanja pandemije, što može usporiti rast u toj zemlji. Bloomberg podsjeća i na stav druge američke banke, JPMorgan Chase & Co, čiji ekonomist Bruce Kasman upozorava na rizik da vlade, uslijed rastućeg duga i deficita, povuku svoje fiskalne stimulanse.

Taj zaokret fiskalne politike, uz ograničene mjere koji se očekuju od središnjih banaka, važni su faktori koji utječu na njihovu prognozu da oporavak u idućoj godini neće biti brz. Jednako je oprezan i hrvatski analitičar Goran Šaravanja, vlasnik konzultantske tvrtke Imelum koji u V-oporavak nije vjerovao prije, a ne vjeruje ni sada.

- Najmanje se slažem s tvrdnjom Morgan Stanleyja da nije bilo ili da nema izraženih neravnoteža u globalnoj ekonomiji. Na globalnoj razini, primjerice, zaduženost nikada nije bila veća prije nego što je svijet zahvatila recesija - kaže Šaravanja te napominje da se Hrvatska u tome ipak razlikuje od većine zemalja jer se u proteklih pet godina razduživala i rasla.

Osim toga, smatra da pomoć Federalnih rezervi i ostalih središnjih banaka u vidu osiguravanja likvidnosti može samo odgoditi posljedice recesije.

- Ta pomoć ne može poduzećima osigurati solventnost, ne može stvoriti novčani tijek, porast prihoda ili nove poslove - kaže Šaravanja.

Dodaje kako je neizvjesnost u svijetu izražena iz više razloga, uključujući koronavirus, geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine te Kine i Indije, kao i znatan rast nezaposlenosti ili pad robne razmjene. Tome dodaje da Kina danas ne stimulira vlastitu ekonomiju kao 2008./2009., što znači da ne potiče domaću potražnju do iste mjere, a to je bitno pridonijelo oporavku globalne ekonomije u prethodnoj krizi. U takvim uvjetima, naglašava Šaravanja, “ne razumijem optimizam oko V-oporavka”.

O tome kako će se brzo oporaviti svijet, naravno, ovisi i dinamika hrvatskog oporavka.

Dosadašnje prognoze također variraju, od vrlo pesimističnih, koje upozoravaju na mogućnost dvoznamenkastog pada BDP-a ove godine i sporog oporavka koji potom slijedi, do onih malo optimističnijih. U njih pripadaju očekivanja EBRD-a, koji vjeruje da će hrvatski BDP ove godine pasti 7 posto, a da će iduće godine rasti po stopi od 6 posto. Također, kreditna agencija Fitch predviđa da će hrvatska ekonomija pasti 8,4 posto ove godine te da bi rast iduće godine mogao iznositi oko 5 posto.