Savić: Sve investicije moraju biti dovršene do kraja 2026. |
Objavljeno: 01.10.2021 / 08:59 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - Sredstva od cijelog Plana oporavka i otpornosti, koja su na razini 47,5 milijardi kuna, usmjeravaju se i u vodoopskrbu, odvodnju, u privatni sektor, bespovratna sredstva, zdravstvo, školstvo, obrazovanje, obnovu od potresa, tržište rada, nabrojao je posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja i Vladin koordinator za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Zvonimir Savić, u emisiji 'U mreži Prvog' Hrvatskog radija. |
Hoćemo li uspješno iskoristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za koji smo od Europske komisije dobili predujam od 818 milijuna eura, što će biti najveći izazovi, hoćemo li provesti sve reforme i investicije koje su uvjet za daljnje isplate? Postoji 50-ak projekata za koje se spominje da bi se mogli realizirati do kraja ove godine. 'Iskoristili smo stvarno priliku da ovim instrumentom oporavka i otpornosti stvarno uistinu financiramo sve što možemo, a da je nekakva razvojna potreba. Uplata koja je prije nekoliko dana stigla od 818 milijuna eura, preko 6 milijardi kuna, mi od ulaska u Europsku uniju nikad veći iznos odjedanput dobili nismo', ističe posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja i Vladin koordinator za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Zvonimir Savić, javlja HRT. Savić smatra da je bitno napomenuti da se sredstva od cijelog Plana oporavka i otpornosti, koja su na razini 47,5 milijardi kuna, usmjeravaju i u "vodoopskrbu, odvodnju, u privatni sektor, bespovratna sredstva, zdravstvo, školstvo, obrazovanje, obnovu od potresa, tržište rada, cijela jedna lepeza mogućnosti". 'Provedba svih reformi i projekata traje neko vrijeme, plan je napravljen tako da sve investicije moraju biti dovršene do kraja 2026. To znači da sve investicije imaju određenu dinamiku, i ne dolaze sve u isto vrijeme', dodao je Savić. Savić navodi kako će među prvima biti projekti koji već postoje i provode se, a vezani su vodoopskrbu i dekarbonizaciju industrijskog sektora, te obnova zgrada od potresa. 'Izazova će biti i na strani investicije, i na strani reformi. Izazov će biti veći jer sredstva na raspolaganju nikada nisu bila veća, a administracija je ta koja je. Imamo problem kapaciteta na operativnoj razini, a sigurno će se pojaviti i problem političke volje', rekao je Jakša Puljiz s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Kao primjer naveo je zdravstvo u koje je uloženo, ali "prava reforma koja je to trebala pratiti se nikada nije dogodila". 'Ono što je najvažnije, postoji financijski mehanizam koji kaže: dobit ćete novac za rezultate. Tranše koje će Hrvatska dobivati, dobivat će na osnovu ispunjenih rezultata, to je veliko poticaj, ali istovremeno i veliki izazov u provedbi', naglašava Puljiz. |
|
Tagovi: Zvonimir Savić, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, fondovi EU |
PROČITAJ I OVO | ||
Ruski BDP pao četiri posto u drugom kvartalu |
MOSKVA - Ruski bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za četiri posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju ove godine, jer zapadne ekonomske sankcije utječu na rusko gospodarstvo, objavila je danas ruska agencija za statistiku Rosstat. |
Ukrajina dogovorila s MMF-om pet milijardi dolara zajma |
KIJEV - Osiguravanje novog, pet milijardi dolara vrijednog zajma od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pomoći će uvjeriti i ostale ukrajinske kreditore da je makroekonomska situacija u toj ratom razorenoj zemlji pod kontrolom, izjavio je u petak glavni ekonomski savjetnik ukrajinskog premijera Vladimira Zelenskog. |
Britanska ekonomija pala u drugom kvartalu, inflacija uzima danak |
LONDON - Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva smanjila se u drugom tromjesečju 2022. Rastući troškovi života sve ozbiljnije pogađaju ovu zemlju. |
Slovenija: Broj slobodnih radnih mjesta najviši od 2008. |
LJUBLJANA - U Sloveniji je u drugom tromjesečju oglašeno gotovo 25.900 slobodnih radnih mjesta, što je šest posto više nego u prvom kvartalu. |
NBS podigla referentnu kamatu na 3,0%, zadržala prognozu BDP |
BEOGRAD – Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 3,0 posto i da ostane pri svojoj projekciji privrednog rasta za 2022. godinu u rasponu od 3,5 do 4,5 procenata. |