GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slika hrvatske ekonomije relativno optimistična i u četvrtom kvartalu

Slika hrvatske ekonomije relativno optimistična i u četvrtom kvartalu
SIGNALI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.11.2025 / 09:38
Autor: RBA analize
ANALIZA - Visokofrekventni pokazatelji gospodarskog kretanja ukazuju na nastavak solidnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2025.

Naime, prema jučer objavljenim podacima, realna stopa rasta prometa u trgovini na malo ubrzala je u listopadu na 4,1%, dok je obujam industrijske proizvodnje porastao za 5,5%, najviše od travnja ove godine.

U listopadu ubrzanje rasta realnog prometa u trgovini na malo

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, u listopadu je, treći mjesec za redom, zabilježeno ubrzanje realne stope rasta prometa u trgovini na malo. Na mjesečnoj razini, realni promet u trgovini na malo bio je viši za 1,3% što je doprinijelo ubrzanju godišnje stope na 4,1%. Pozitivne godišnje promjene traju kontinuirano od travnja 2023.

U odnosu na listopad 2024. promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za realnih 1,6%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) bio je veći za čak 7,7%. Na povoljna kretanja upućivao je i indeks potrošačkog povjerenja koji je u listopadu dodatno porastao te se nalazi na najvišoj razini od prve polovice 2024. Također, pozitivan trend vidljiv je i iz podataka Porezne uprave iz sustava fiskalizacije prema kojima je fiskalizirani promet u trgovini na malo osim trgovine motornim vozilima bio, u nominalnim iznosima za 8% veći u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine. Konačno, dobrim rezultatima u listopadu vjerojatno je pridonijela i turistička potrošnja odnosno potrošnja gostiju obzirom da je u listopadu, prema podacima HTZ-a, zabilježen rast broja turističkih noćenja.

Prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarilo je svih devet trgovačkih struka. Najveći utjecaj na porast nominalnog prometa u listopadu je došao od prometa u Nespecijaliziranim trgovinama na malo pretežno hranom, pićem i duhanskim proizvodima. U ovoj trgovačkoj struci porast prometa iznosio je 6,6% s utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,3%. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine nominalno je porastao za 6,9%.

U razdoblju od siječnja do listopada rast realnog prometa od trgovine na malo iznosio je 3,6% godišnje.

Sličan obrazac kretanja realnog prometa u trgovini na malo, uz nastavak pozitivnih stopa rasta, očekujemo i u posljednjim mjesecima 2025. godine, premda će dinamika biti nešto umjerenija nego u 2024. U skladu s time, očekujemo i nešto skromniji doprinos osobne potrošnje ukupnom rastu BDP-a u odnosu na prošlu godinu. Ipak, s obzirom na trenutačno visoku razinu potrošačkog optimizma i još uvijek povoljne trendove na tržištu rada, osobna potrošnja ostaje snažna te i dalje čini jedan od ključnih oslonaca gospodarskog rasta.

Snažan rast industrije na početku posljednjeg tromjesečja

Obujam industrijske proizvodnje porastao je u listopadu u odnosu na rujan za 3,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), što je najsnažniji rast na mjesečnoj razini od kraja prošle godine.

Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), najveći doprinos pozitivnoj mjesečnoj promjeni generirala je Energija sa stopom rasta od 16%. Sa znatno skromnijim stopama slijedili su Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Kapitalni proizvodi (+2,1% odnosno +1,5%). U suprotnom smjeru djelovala je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju sa smanjenjem od 14,8%, čime je poništen solidan rujanski rast (+13%). Smanjenje je zabilježila i proizvodnja Intermedijarnih proizvoda (-0,6%).

Prema NKD-u, rastom u odnosu na rujan se ističe Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,2%), dok je Rudarstvo i vađenje palo za 1,1%. Prerađivačka industrija porasla je za skromnih 0,4%.

Na godišnjoj razini, uz pozitivan učinak baznog razdoblja i snažan tekući rast, Energija je ubrzala s -13,6% na +4,3%, vrativši se u pozitivno područje prvi put od travnja. Pozitivne godišnje stope rasta zabilježili su i Kapitalni proizvodi (+16,7%), Intermedijarni proizvodi (+5,9%) te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,7%). Negativna promjena evidentirana je samo kod promatranih trajnih proizvoda (-6,9%).

U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je rast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi), što je najveća godišnja stopa rasta od travnja ove godine.

U prvih deset mjeseci industrijska proizvodnja porasla je u prosjeku za solidnih 3,3%

Prema NKD-u, u promatranom razdoblju prerađivačka industrija porasla je u prosjeku za 4,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti.

U skladu s očekivanjima, rast industrije nastavio se i na početku posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, čak i nešto snažnije od očekivanja zahvaljujući pojačanoj dinamici kod proizvodnje Energije. Pozitivne godišnje promjene mogle biti zabilježene i u ostatku tromjesečja. Tako će se u 2025. zabilježiti pozitivna promjena obujma industrijske proizvodnje i njene bruto dodane vrijednosti nakon dvije godine realnog pada. Jučerašnji podaci o BDV-u za razdoblje srpanj-rujan 2025. potvrdili su da je prerađivačka industrija ostvarila godišnji rast i treće tromjesečje zaredom.

Tagovi: #hrvatski bdp, #hrvatsko gospodarstvo, #eurozona, #eurostat, #potrošnja, #industrijska proizvodnja
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE