GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slika hrvatske ekonomije relativno optimistična i u četvrtom kvartalu

Slika hrvatske ekonomije relativno optimistična i u četvrtom kvartalu
SIGNALI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.11.2025 / 09:38
Autor: RBA analize
ANALIZA - Visokofrekventni pokazatelji gospodarskog kretanja ukazuju na nastavak solidnih kretanja i u posljednjem tromjesečju 2025.

Naime, prema jučer objavljenim podacima, realna stopa rasta prometa u trgovini na malo ubrzala je u listopadu na 4,1%, dok je obujam industrijske proizvodnje porastao za 5,5%, najviše od travnja ove godine.

U listopadu ubrzanje rasta realnog prometa u trgovini na malo

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, u listopadu je, treći mjesec za redom, zabilježeno ubrzanje realne stope rasta prometa u trgovini na malo. Na mjesečnoj razini, realni promet u trgovini na malo bio je viši za 1,3% što je doprinijelo ubrzanju godišnje stope na 4,1%. Pozitivne godišnje promjene traju kontinuirano od travnja 2023.

U odnosu na listopad 2024. promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za realnih 1,6%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) bio je veći za čak 7,7%. Na povoljna kretanja upućivao je i indeks potrošačkog povjerenja koji je u listopadu dodatno porastao te se nalazi na najvišoj razini od prve polovice 2024. Također, pozitivan trend vidljiv je i iz podataka Porezne uprave iz sustava fiskalizacije prema kojima je fiskalizirani promet u trgovini na malo osim trgovine motornim vozilima bio, u nominalnim iznosima za 8% veći u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine. Konačno, dobrim rezultatima u listopadu vjerojatno je pridonijela i turistička potrošnja odnosno potrošnja gostiju obzirom da je u listopadu, prema podacima HTZ-a, zabilježen rast broja turističkih noćenja.

Prema izvornim indeksima, porast prometa ostvarilo je svih devet trgovačkih struka. Najveći utjecaj na porast nominalnog prometa u listopadu je došao od prometa u Nespecijaliziranim trgovinama na malo pretežno hranom, pićem i duhanskim proizvodima. U ovoj trgovačkoj struci porast prometa iznosio je 6,6% s utjecajem na ukupan indeks prometa od 2,3%. Ukupan izvorni promet od trgovine na malo u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine nominalno je porastao za 6,9%.

U razdoblju od siječnja do listopada rast realnog prometa od trgovine na malo iznosio je 3,6% godišnje.

Sličan obrazac kretanja realnog prometa u trgovini na malo, uz nastavak pozitivnih stopa rasta, očekujemo i u posljednjim mjesecima 2025. godine, premda će dinamika biti nešto umjerenija nego u 2024. U skladu s time, očekujemo i nešto skromniji doprinos osobne potrošnje ukupnom rastu BDP-a u odnosu na prošlu godinu. Ipak, s obzirom na trenutačno visoku razinu potrošačkog optimizma i još uvijek povoljne trendove na tržištu rada, osobna potrošnja ostaje snažna te i dalje čini jedan od ključnih oslonaca gospodarskog rasta.

Snažan rast industrije na početku posljednjeg tromjesečja

Obujam industrijske proizvodnje porastao je u listopadu u odnosu na rujan za 3,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima), što je najsnažniji rast na mjesečnoj razini od kraja prošle godine.

Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), najveći doprinos pozitivnoj mjesečnoj promjeni generirala je Energija sa stopom rasta od 16%. Sa znatno skromnijim stopama slijedili su Netrajni proizvodi za široku potrošnju i Kapitalni proizvodi (+2,1% odnosno +1,5%). U suprotnom smjeru djelovala je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju sa smanjenjem od 14,8%, čime je poništen solidan rujanski rast (+13%). Smanjenje je zabilježila i proizvodnja Intermedijarnih proizvoda (-0,6%).

Prema NKD-u, rastom u odnosu na rujan se ističe Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (25,2%), dok je Rudarstvo i vađenje palo za 1,1%. Prerađivačka industrija porasla je za skromnih 0,4%.

Na godišnjoj razini, uz pozitivan učinak baznog razdoblja i snažan tekući rast, Energija je ubrzala s -13,6% na +4,3%, vrativši se u pozitivno područje prvi put od travnja. Pozitivne godišnje stope rasta zabilježili su i Kapitalni proizvodi (+16,7%), Intermedijarni proizvodi (+5,9%) te Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+1,7%). Negativna promjena evidentirana je samo kod promatranih trajnih proizvoda (-6,9%).

U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je rast od 5,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi), što je najveća godišnja stopa rasta od travnja ove godine.

U prvih deset mjeseci industrijska proizvodnja porasla je u prosjeku za solidnih 3,3%

Prema NKD-u, u promatranom razdoblju prerađivačka industrija porasla je u prosjeku za 4,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti.

U skladu s očekivanjima, rast industrije nastavio se i na početku posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, čak i nešto snažnije od očekivanja zahvaljujući pojačanoj dinamici kod proizvodnje Energije. Pozitivne godišnje promjene mogle biti zabilježene i u ostatku tromjesečja. Tako će se u 2025. zabilježiti pozitivna promjena obujma industrijske proizvodnje i njene bruto dodane vrijednosti nakon dvije godine realnog pada. Jučerašnji podaci o BDV-u za razdoblje srpanj-rujan 2025. potvrdili su da je prerađivačka industrija ostvarila godišnji rast i treće tromjesečje zaredom.

Tagovi: #hrvatski bdp, #hrvatsko gospodarstvo, #eurozona, #eurostat, #potrošnja, #industrijska proizvodnja
PROČITAJ I OVO
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto
OČEKIVANJA
Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto

ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva.

Cijene energije glavni generator rasta inflacije
INFLACIJA
Cijene energije glavni generator rasta inflacije
ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije.
HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije
CIJENE
HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije
ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).
Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija
CIJENE
Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija
ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto.
Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto
PREMIJER
Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto
ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE