EKONOMIJA
Slovenci u vrhu prema radnom vremenu, ali produktivnost je slaba |
   |
| Objavljeno: 31.05.2026 / 09:04 |
| Autor: SEEbiz |
| LJUBLJANA - Zaposlenici u EU prošle su godine radili u prosjeku 35,9 sati tjedno, što je sat vremena manje nego desetljeće ranije, objavio je europski statistički ured Eurostat. |
|
Slovenija je bila na vrhu zemalja članica EU s prosječnim tjednim radnim vremenom od 38,3 sata. Njezin je plasman lošiji po produktivnosti rada. Prije nekoliko dana Eurostat je objavio podatke o stvarnom radnom vremenu zaposlenika s punim i nepunim radnim vremenom u dobnoj skupini od 20 do 64 godine. Prosječni građanin EU prošle je godine zapravo radio 35,9 sati tjedno na svom glavnom poslu, dok je 2015. taj prosjek iznosio 36,9 sati. Najduži radni tjedan bio je u Grčkoj s 39,6 sati. Slijede Bugarska i Poljska (38,7 sati), zatim Litva (38,4 sata), a Slovenija je na petom mjestu s prosjekom od 38,3 stvarna radna sata tjedno. Prosječni slovenski radni tjedan skraćen je za 0,7 radnih sati u usporedbi s 2015. godinom. Unatoč tome, zemlje iznad europskog prosjeka gotovo su isključivo one iz južne, srednje i istočne Europe. Ispod prosjeka ili na dnu ljestvice isključivo su razvijena gospodarstva zapadne i sjeverne Europe. Tako je najkraći radni tjedan prošle godine bio u Nizozemskoj (31,9 sati), a slijede Njemačka i Danska (33,9 sati), Austrija (34,0 sati), Belgija (34,3 sata) i Finska (34,7 sati). Podaci Eurostata o produktivnosti rada, koja se mjeri realnim BDP-om ostvarenim po radnom satu, pokazuju drugačiju sliku. Najviša po ovom pokazatelju je Irska s oko 225 posto prosjeka EU, iako je ispod prosjeka EU po broju odrađenih sati. Slijede Luksemburg (153 posto), Belgija (130 posto), Danska i Nizozemska (nešto više od 114 posto) te Austrija (nešto više od 111 posto). Ostala najrazvijenija gospodarstva EU također su iznad prosjeka. Ispod prosjeka su članice EU iz južne i srednje i istočne Europe, koje sustižu prosječni razvoj dvadeset i sedam zemalja. Slovenija se s gotovo 86 posto prosječne produktivnosti EU plasirala na 17. mjesto među članicama. Na dnu ljestvice bile su Bugarska (59 posto), Grčka (67 posto), Latvija (70 posto) i Mađarska (nešto više od 73 posto). |
|
|
| Tagovi: #SLOVENIJA, #TRŽIŠTE RADA, #SLOVENCI |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |
