GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slovenci u vrhu prema radnom vremenu, ali produktivnost je slaba

Slovenci u vrhu prema radnom vremenu, ali produktivnost je slaba
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.05.2026 / 09:04
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Zaposlenici u EU prošle su godine radili u prosjeku 35,9 sati tjedno, što je sat vremena manje nego desetljeće ranije, objavio je europski statistički ured Eurostat.

Slovenija je bila na vrhu zemalja članica EU s prosječnim tjednim radnim vremenom od 38,3 sata. Njezin je plasman lošiji po produktivnosti rada.

Prije nekoliko dana Eurostat je objavio podatke o stvarnom radnom vremenu zaposlenika s punim i nepunim radnim vremenom u dobnoj skupini od 20 do 64 godine.

Prosječni građanin EU prošle je godine zapravo radio 35,9 sati tjedno na svom glavnom poslu, dok je 2015. taj prosjek iznosio 36,9 sati.

Najduži radni tjedan bio je u Grčkoj s 39,6 sati. Slijede Bugarska i Poljska (38,7 sati), zatim Litva (38,4 sata), a Slovenija je na petom mjestu s prosjekom od 38,3 stvarna radna sata tjedno. Prosječni slovenski radni tjedan skraćen je za 0,7 radnih sati u usporedbi s 2015. godinom.

Unatoč tome, zemlje iznad europskog prosjeka gotovo su isključivo one iz južne, srednje i istočne Europe.

Ispod prosjeka ili na dnu ljestvice isključivo su razvijena gospodarstva zapadne i sjeverne Europe. Tako je najkraći radni tjedan prošle godine bio u Nizozemskoj (31,9 sati), a slijede Njemačka i Danska (33,9 sati), Austrija (34,0 sati), Belgija (34,3 sata) i Finska (34,7 sati).

Podaci Eurostata o produktivnosti rada, koja se mjeri realnim BDP-om ostvarenim po radnom satu, pokazuju drugačiju sliku. Najviša po ovom pokazatelju je Irska s oko 225 posto prosjeka EU, iako je ispod prosjeka EU po broju odrađenih sati. Slijede Luksemburg (153 posto), Belgija (130 posto), Danska i Nizozemska (nešto više od 114 posto) te Austrija (nešto više od 111 posto). Ostala najrazvijenija gospodarstva EU također su iznad prosjeka.

Ispod prosjeka su članice EU iz južne i srednje i istočne Europe, koje sustižu prosječni razvoj dvadeset i sedam zemalja.

Slovenija se s gotovo 86 posto prosječne produktivnosti EU plasirala na 17. mjesto među članicama.

Na dnu ljestvice bile su Bugarska (59 posto), Grčka (67 posto), Latvija (70 posto) i Mađarska (nešto više od 73 posto).

Tagovi: #SLOVENIJA, #TRŽIŠTE RADA, #SLOVENCI
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE