GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slovenija će se prijaviti za najviše 747 milijuna eura dodatnih kredita iz mehanizma za oporavak

Slovenija će se prijaviti za najviše 747 milijuna eura dodatnih kredita iz mehanizma za oporavak
ŠTETE OD POPLAVA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.08.2023 / 08:04
Autor: SEEbiz / STA
LJUBLJANA - Vlada je danas odobrila okvirni popis područja za dodatno zaduživanje iz EU mehanizma za oporavak nakon koronakrize. Slovenija, koja je u nacionalnom planu oporavka do sada predvidjela 545 milijuna eura kredita, zatražit će najviše 747 milijuna eura dodatnih kredita. Ukupno, dakle, najviše 1,3 milijarde eura.

Slovenija ima pravo na 1,49 milijardi eura bespovratnih sredstava i dodatnih 122 milijuna eura na temelju plana REPowerEU za provedbu mjera iz plana oporavka i otpornosti iz Europskog mehanizma za oporavak, a do sada je predvidjela korištenje 545 milijuna eura u povrat novca. Slovenija je tako ostavila neiskorišten praktički cijeli paket mogućih kredita, a na raspolaganju joj je još 2,7 milijardi eura kredita.

Vlada je u srpnju usvojila izmjene plana oporavka i poslala ih Europskoj komisiji na odobrenje. No, u međuvremenu se dogodila vremenska nepogoda koja je prouzročila štetu od više milijardi dolara.


Tako se Vlada prošli tjedan upoznala s informacijom o mogućnostima korištenja sredstava za oporavak nakon koronakrize za rješavanje izazova povezanih s poplavama i drugim štetama, kao i za eventualna druga dodatna ulaganja.

Nakon poplave, priopćio je Vladin ured za komuniciranje (Ukom), ispitao je provedbu protupoplavnih projekata. Temeljem spremnosti na fleksibilnost u razmatranju navedenih projekata, koju je izrazila Europska komisija, donijela je odluku da ostavi otvorena vrata za zaduživanje do 320 milijuna eura kredita za investicije u okviru poglavlja Smanjenje rizika od poplava. i smanjenje rizika od drugih katastrofa povezanih s klimom.

Pritom će Ministarstvo prirodnih resursa i prostora podržati samo one projekte koji će se sa sigurnošću realizirati do sredine 2026. godine, kada ističe mehanizam oporavka.

Vlada će aplicirati i za dodatne kredite za druge namjene, u iznosu od 427 milijuna eura. Riječ je o dodatnim kreditima za područje povećanja kapaciteta željezničke infrastrukture i područje održive obnove zgrada, pojašnjavaju iz Ukoma.

Vlada je ovlastila Ured za oporavak i otpornost Republike Slovenije, koji koordinira provedbu mehanizma oporavka u Sloveniji, da najkasnije do 31. kolovoza, kada je krajnji rok za to, Bruxellesu podnese zahtjev za odobrenje dodatnih zajmova. ističe.

Zbog izvanrednih okolnosti, sukladno dogovoru s Europskom komisijom, Slovenija će u prijavi navesti najveći mogući iznos i okvirni popis područja koja bi se financirala kreditima. S Povjerenstvom će u idućim mjesecima neformalno usuglasiti sadržaj predloženih područja te pripremiti ažurirani plan oporavka s dodatnim reformama te prekretnicama i ciljevima koji su uvjet za korištenje ovih sredstava, napisali su iz Ukoma.

Konačni iznos kredita, koji će biti potvrđen do kraja ove godine, može biti manji od traženog, ovisno o fleksibilnosti i razumijevanju Europske komisije, dodaju.

Premijer Robert Golob već je u telefonskom razgovoru izvijestio predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen o odluci Vlade o korištenju dodatnih kredita iz Mehanizma za oporavak i otpornost, objavila je Vlada na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru.

Von der Leyen, prema čijim su riječima imali dobar razgovor, u međuvremenu je putem mreže X najavila da se prijava za dodatne kredite očekuje u četvrtak u Bruxellesu.

Pritom su slovenska vlada i predsjednik komisije napomenuli da sudjeluju i u dobivanju sredstava iz fonda solidarnosti te kohezijske i poljoprivredne politike.

Tagovi: Alovenija, poplave, Golob, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Poslovna aktivnost u eurozoni u travnju rasla najbrže u gotovo godinu dana
SIGNALI
Poslovna aktivnost u eurozoni u travnju rasla najbrže u gotovo godinu dana
FRANKFURT - HCOB-ov kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu, koji je sastavio S&P Global i koji se smatra dobrim pokazateljem ukupnog gospodarskog zdravlja, odskočio je na 51,7 u travnju s 50,3 iz ožujka, nadmašivši preliminarnu procjenu od 51,4.
Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu pala 4,1%
PAD
Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu pala 4,1%
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja bila je u ožujku u odnosu na isto razdoblje 2023. niža za 5,0%.
Slovenske plaće veće, a hrana jeftinija
USPOREDBE
Slovenske plaće veće, a hrana jeftinija
LJUBLJANA - Od ove je godine zajamčena minimalna plaća u Hrvatskoj 840 eura bruto ili otprilike 677 eura neto.
S&P nakon jedanaest godina podigao kreditni rejting Turske
REJTING
S&P nakon jedanaest godina podigao kreditni rejting Turske
ANKARA - Ministar financija Turske Mehmet Šimšek izjavio je kako je američka agencija Standard and Poor's objavila povećanje rejtinga Turske što je, kako ističe, rezultat pozitivnog ekonomskog programa turske vlade.
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj manje čak 7 posto
TRENDOVI
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj manje čak 7 posto
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju ožujka ove godine na mjesečnoj su razini bile manje za 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini smanjene za 6,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE