LJUBLJANA - Statistički zavod objavio je podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju. Gospodarski rast iznosio je 0,7 posto. U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosio je 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine." /> LJUBLJANA - Statistički zavod objavio je podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju. Gospodarski rast iznosio je 0,7 posto. U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosio je 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine."> Slovenija izbjegla recesiju, ali rast je mršav | SEEbiz.eu

Slovenija izbjegla recesiju, ali rast je mršav

Slovenija izbjegla recesiju, ali rast je mršav
MRŠAVO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.08.2025 / 08:01
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Statistički zavod objavio je podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju. Gospodarski rast iznosio je 0,7 posto. U razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosio je 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Glavna ravnateljica Statističkog zavoda (Surs), Apolonija Oblak Flander, objasnila je da su revidirali i podatke za prvo tromjesečje ove godine te da je, prema revidiranim podacima, pad BDP-a nešto manji od izvorne objave, odnosno 0,6 posto. Prema prvim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ove godine smanjen za 0,7 posto na godišnjoj razini.

U usporedbi s prvim tromjesečjem, prema sezonski prilagođenim podacima koji se koriste za usporedbe u EU, BDP je porastao za 0,7 posto. Apolonija Oblak Flander također je najavila da će Surs 29. kolovoza objaviti revidiranu procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda u 2024. godini.

Ministarstvo financija: Rast se očekivao

Ministarstvo financija očekivalo je bolje statističke podatke o gospodarskom rastu Slovenije za drugo tromjesečje. "Iz perspektive mjera koje država može poduzeti, u našoj procjeni ispunjeni su uvjeti za rast", napisali su kao odgovor na današnju objavu najnovijih podataka o kretanju BDP-a, prema STA.

Država potiče gospodarski rast, između ostalog, ulaganjima, koja su posljednjih godina na rekordnim razinama, napisali su u priopćenju za javnost. U 2023. godini iz državnog proračuna za ulaganja je izdvojeno 2,2 milijarde eura, prošle godine 1,5 milijardi eura, a ove godine se očekuje da će ponovno dosegnuti 2,2 milijarde eura.

Osim toga, nastavlja se provedba Plana za oporavak i otpornost te Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., dodaje ministarstvo, gdje smatraju da je reforma sustava plaća u javnom sektoru pozitivno doprinijela privatnoj potrošnji, što je pozitivno utjecalo na gospodarsku aktivnost s rastom od 3,6%.

Banka Slovenije: Rizici nižeg rasta ostaju povišeni

Prema procjeni Banke Slovenije, podaci o rastu BDP-a uglavnom potvrđuju izglede za ovogodišnji gospodarski rast iz njihove lipanjske prognoze, kada su predviđali rast od 1,3%.

„Snažne plaće i uvjeti na tržištu rada, uz poboljšano povjerenje potrošača u drugom tromjesečju, uz vrijeme uskrsnih blagdana, koji su ove godine pali u travnju, značajno su potaknuli privatnu potrošnju u odnosu na prethodnu godinu, za 3,6 posto. Znakovi oporavka vidljivi su i na strani bruto investicija u fiksni kapital, koje su porasle za 1,9 posto, ali i dalje niže nego prije godinu dana (za 0,2 posto), uglavnom zbog ovogodišnje povećane neizvjesnosti u globalnom okruženju. To je također oslabilo inozemnu potražnju glavnih trgovinskih partnera, zbog čega je izvoz pao u odnosu na prethodnu godinu (za 0,8 posto), dok je solidan rast uvoza (2,7 posto) u neizvjesnim ekonomskim uvjetima i uz skromna ulaganja uglavnom povezan s akumulacijom zaliha, što je povećalo gospodarski rast za 1,7 postotnih bodova“, rekla je središnja banka, podsjećajući da je doprinos neto vanjske trgovine rastu BDP-a ponovno bio negativan usred takvih događaja.

„Dostupni podaci uglavnom potvrđuju izglede za ovogodišnji gospodarski rast iz lipanjskih prognoza Banke Slovenije, ali rizici nižeg rasta ostaju povišeni. S obzirom na prognoze, očekujemo da će se u drugoj polovici godine, uz solidne domaće čimbenike rasta, postupno poboljšavati i povezana aktivnost“, dodali su.

Golob: Slovenija ostaje stabilna i usmjerena na razvoj

Premijer Robert Golob izrazio je očekivanje na vladinom profilu na X mreži da će se gospodarski rast nastaviti. „Slovenija ostaje stabilna i usmjerena na razvoj. Unatoč izazovnoj međunarodnoj situaciji, bilježimo gospodarski rast i očekujemo da će se on nastaviti. Podaci o kretanju BDP-a u drugom tromjesečju ove godine odražavaju prioritete vlade, u koje ulažemo s jasnim ciljem poboljšanja kvalitete života građana. Slovenija će nastaviti jačati svoju otpornost, konkurentnost i razborit gospodarski razvoj“, napisao je Golob.

Tagovi: #slovenska ekonomija, #surs, #robert golob, #banka slovenije
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE