GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slovenija je izvozni prvak u srednjoj i istočnoj Europi

Slovenija je izvozni prvak u srednjoj i istočnoj Europi
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 06.09.2026 / 09:09
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Slovenski izvoz raste brže nego u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe, prema analitičarima međunarodne grupe Coface. To je posljedica veće potražnje iz Njemačke i pokretanja novih kapaciteta za farmaceutsku proizvodnju.


Ojačana potražnja iz Njemačke i pozitivni učinci funkcioniranja europskih opskrbnih lanaca pozitivno utječu na izvoz zemalja srednje i istočne Europe. Slovenija se pozitivno ističe po dinamici izvoza, čemu doprinose i novi farmaceutski kapaciteti.

Analitičari međunarodne grupe Coface, koja posluje u području osiguranja kredita, kreditnih rejtinga i poslovnih informacija te naplate potraživanja, svoju su procjenu temeljili na najnovijim publikacijama Statističkog ureda o kretanju slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je u drugom tromjesečju ove godine bio iznenađujuće realno veći za 5,0 posto nego u istom razdoblju prošle godine, nakon što je u prvom tromjesečju prema revidiranim podacima porastao za 3,2 posto.

U prvoj polovici godine međugodišnji rast BDP-a iznosio je tako 4,1 posto realno. Prošle godine, prema godišnjoj procjeni objavljenoj ovog tjedna, slovenski BDP realno je porastao za 1,5 posto.

Prema godišnjoj procjeni, gospodarski rast bio je tako 0,4 postotna boda veći od prve procjene u veljači.

Slovenski izvoz robe prošle je godine realno pao za 0,7 posto, ali je u drugom tromjesečju ove godine porastao za 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći rast u posljednjih sedam tromjesečja. Dodana vrijednost u proizvodnji bila je 4,3 posto veća u odnosu na prethodnu godinu.

Prema analitičarima Cofacea, rast izvoza je preokret koji obuhvaća cijelu regiju, a pokreće ga jača potražnja iz Njemačke i međusobna povezanost gospodarstava putem europskih lanaca opskrbe.

„Rast izvoza ubrzao se u drugom tromjesečju u većini zemalja srednje i istočne Europe, a izvoz u EU porastao je gotovo svugdje, osim u Rumunjskoj. Glavni faktor je Njemačka, čiji je izvoz robe porastao za 3,9 posto u prvoj polovici godine i potaknuo izvoz u široj regiji putem lanaca opskrbe“, citiran je Mateusz Dade, voditelj ekonomskih istraživanja za srednju i istočnu Europu u grupi, u priopćenju za javnost koje je ovog tjedna poslala slovenska podružnica Cofacea.

No, Slovenija se pozitivno ističe u pogledu dinamike izvoza, jer njezin izvoz raste brže nego u usporedivim zemljama. Uz povoljniji njemački ciklus, tome doprinosi i pokretanje novih kapaciteta za proizvodnju lijekova, objasnio je Dadej, dodajući da njemačka trgovina s drugim članicama EU jača, dok njezin izvoz u SAD i Kinu opada.

„Trgovinske tokove sve više određuje geopolitička udaljenost. To je važno za srednju i istočnu Europu, jer se veliki dio dodane vrijednosti zapadnoeuropskog izvoza stvara u ovoj regiji“, rekao je Dadej, napominjući da i proizvodni sektor prolazi kroz strukturnu transformaciju. „Energetski intenzivne industrije i dalje se suočavaju s problemima, a njihove perspektive ostaju neizvjesne, dok se novi kapaciteti stvaraju u obrambenoj industriji, elektronici i farmaceutici“, nabrojao je.

Prema Dadeju, ovo restrukturiranje odrazit će se i na solventnost tvrtki. Prema analitičarima Cofacea, takav pomak vjerojatno će povećati broj insolventnosti, jer će neki postojeći igrači postupno ustupiti mjesto tvrtkama u rastućim segmentima.

Tagovi: #slovenski izvoz, #slovenska ekonomija
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE