EKONOMIJA
Slovenija lani smanjila deficit i dug |
   |
| Objavljeno: 31.03.2025 / 11:30 |
| Autor: SEEbiz |
| LJUBLJANA - Manjak javnih financija lani je dosegao 597 milijuna eura ili 0,9 posto BDP-a, što je u udjelu u BDP-u nešto više od milijardu eura ili 1,7 postotnih bodova manje nego 2023. godine, objavio je danas Statistički ured. |
|
Javni dug se također smanjio, unatoč nominalnom povećanju udjela u BDP-u. Prema objašnjenjima statističara, u 2024. podsektori središnja država i lokalna država poslovali su s deficitom. Deficit središnje države, odnosno državnog proračuna, iznosio je 454 milijuna eura, dok su općine zajedno iskazale višak rashoda nad prihodima od 255 milijuna eura. Fondovi socijalnog osiguranja, odnosno mirovinski i zdravstveni, godinu su završili s viškom od 113 milijuna eura. Državni prihodi bili su 9,4 posto veći nego 2023. godine, na 30,731 milijardi eura. S druge strane, državni rashodi porasli su za 5,4 posto na 31,328 milijardi eura. Bruto dug sektora opće države na kraju 2024. godine iznosio je 44,895 milijardi eura, odnosno 67 posto BDP-a. U odnosu na kraj 2023. godine nominalno je porastao za 1,156 milijardi eura, ali je smanjen za 1,4 postotna boda u odnosu na BDP. Državni dug na središnjoj razini iznosio je 43,953 milijarde eura ili 65,6 posto BDP-a, a na lokalnoj razini 1,154 milijarde eura ili 1,7 posto BDP-a. Zavod za statistiku iznio je i podatke za zadnji kvartal prošle godine. Oni pokazuju da je zemlja poslovala s suficitom prvi put u 19 kvartala. Iznosio je 21 milijun eura, što je predstavljalo 0,1 posto BDP-a. Rast ukupnih državnih prihoda zabilježen je 16. tromjesečje zaredom, ovaj put za devet posto na 8,327 milijardi eura. Rast poreznih prihoda iznosio je 7,2 posto. No, ukupne prihode ponovno su najviše povećali socijalni doprinosi zbog uvođenja obveznih zdravstvenih doprinosa. Bili su 13 posto veći od onih u zadnjem tromjesečju 2023. Ukupni državni rashodi porasli su za 2,2 posto na 8,306 milijardi eura u zadnjem tromjesečju 2024. Socijalna davanja u novcu i naravi najviše su porasla na međugodišnjoj razini, za 6,9 posto. Naknade zaposlenima bile su 6,9 posto veće nego u zadnjem kvartalu 2023. godine. |
|
|
| Tagovi: #SLOVENIJA, #SLOVENSKA EKONOMIJA, #DEFICIT, #DUG |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |
