Slovenija lani smanjila deficit i dug

Javni dug se također smanjio, unatoč nominalnom povećanju udjela u BDP-u.

Prema objašnjenjima statističara, u 2024. podsektori središnja država i lokalna država poslovali su s deficitom. Deficit središnje države, odnosno državnog proračuna, iznosio je 454 milijuna eura, dok su općine zajedno iskazale višak rashoda nad prihodima od 255 milijuna eura. Fondovi socijalnog osiguranja, odnosno mirovinski i zdravstveni, godinu su završili s viškom od 113 milijuna eura.

Državni prihodi bili su 9,4 posto veći nego 2023. godine, na 30,731 milijardi eura. S druge strane, državni rashodi porasli su za 5,4 posto na 31,328 milijardi eura.

Bruto dug sektora opće države na kraju 2024. godine iznosio je 44,895 milijardi eura, odnosno 67 posto BDP-a. U odnosu na kraj 2023. godine nominalno je porastao za 1,156 milijardi eura, ali je smanjen za 1,4 postotna boda u odnosu na BDP.

Državni dug na središnjoj razini iznosio je 43,953 milijarde eura ili 65,6 posto BDP-a, a na lokalnoj razini 1,154 milijarde eura ili 1,7 posto BDP-a.

Zavod za statistiku iznio je i podatke za zadnji kvartal prošle godine. Oni pokazuju da je zemlja poslovala s suficitom prvi put u 19 kvartala. Iznosio je 21 milijun eura, što je predstavljalo 0,1 posto BDP-a.

Rast ukupnih državnih prihoda zabilježen je 16. tromjesečje zaredom, ovaj put za devet posto na 8,327 milijardi eura. Rast poreznih prihoda iznosio je 7,2 posto. No, ukupne prihode ponovno su najviše povećali socijalni doprinosi zbog uvođenja obveznih zdravstvenih doprinosa. Bili su 13 posto veći od onih u zadnjem tromjesečju 2023. Ukupni državni rashodi porasli su za 2,2 posto na 8,306 milijardi eura u zadnjem tromjesečju 2024. Socijalna davanja u novcu i naravi najviše su porasla na međugodišnjoj razini, za 6,9 posto. Naknade zaposlenima bile su 6,9 posto veće nego u zadnjem kvartalu 2023. godine.