Kako su objasnili iz Umara, međugodišnji rast potrošnje kućanstava, koji proizlazi iz potrošnje u neprehrambenoj trgovini i uslugama, umjeren je zbog pada povjerenja potrošača i realnog pada primanja u ljetnim mjesecima. U međuvremenu, investicijska aktivnost ostala je snažna u trećem tromjesečju, pri čemu je aktivnost u građevinarstvu posebno ojačala.
Pogoršanje izvoznih očekivanja još nije zamjetnije utjecalo na rast robnog izvoza, no od proljeća su u tom segmentu zabilježene veće mjesečne oscilacije zbog velike neizvjesnosti u međunarodnom okruženju. Nešto sporijom dinamikom nastavio se i rast razmjene usluga. Ukupni rast izvoza nadmašio je rast uvoza, što je pridonijelo pozitivnom doprinosu devizne bilance, pišu iz Ureda.
U međuvremenu, podaci o gospodarskoj klimi na početku posljednjeg tromjesečja ove godine ukazuju na daljnje pogoršanje. U usporedbi s prethodnim mjesecom, u listopadu je povjerenje najviše pogoršano u trgovini na malo, zatim u prerađivačkoj industriji i uslužnim djelatnostima. “Raspoloženje među potrošačima bilo je malo optimističnije nego u rujnu, što povezujemo s Vladinim mjerama za ublažavanje cijena energenata, popravilo se i u građevinarstvu”, dodaju u Umaru.
Prema njihovim riječima, zahlađenje gospodarske aktivnosti na tržištu rada još nije vidljivo, a tvrtke i dalje probleme u pronalasku kvalificiranih radnika rješavaju zapošljavanjem stranaca. Oni već sada sudjeluju sa 70 posto u ukupnom međugodišnjem rastu broja zaposlenih. Unatoč visokoj inflaciji, prosječna bruto plaća je iu kolovozu bila realno niža na međugodišnjoj razini, pri čemu je pad veći u javnom sektoru zbog još uvijek prisutnog učinka prošlogodišnje osnovice, vezane uz isplatu epidemioloških naknada.
U međuvremenu, međugodišnja inflacija i dalje je na visokoj razini "i sve je širokija". U prosjeku je u trećem tromjesečju premašio 10 posto, ali je u listopadu drugi mjesec zaredom blago pao na godišnjoj razini, konačno na 9,9 posto.
S 378 milijuna eura deficit javnih financija u prvih je devet mjeseci osjetno manji nego u istom razdoblju lani, kada je iznosio 2,1 milijardu eura. Zbog dobrog poslovanja tvrtki u prošloj godini, rast prihoda dolazi uglavnom od poreza na dobit te, uz jačanje potrošnje kućanstava i inflacije, od poreza na dodanu vrijednost, objasnio je Umar.
Dotakli su se i gospodarskih kretanja u eurozoni. I ovdje je rast znatno usporen u trećem tromjesečju, ali je ostao pozitivan. Europska komisija značajno je snizila svoje preliminarne prognoze za 2023. u studenom, podsjetili su.
