Troškovi rada za zaposlene lani su bili pet posto veći nego godinu prije i iznosili su u prosjeku 2833 eura mjesečno. Najviše su porasle u djelatnostima putničkih agencija, turoperatora i djelatnosti u vezi s putovanjem (za 31,5 posto), ostalim raznim prerađivačkim djelatnostima (za 17,2 posto), vodenom prijevozu (za 16,4 posto) i ugostiteljstvu (za 15 posto). Manji su bili u zdravstvu (za 6,3 posto) i obrazovanju (za tri posto).
Broj zaposlenih porastao je za 21.800 ili za 2,6 posto, što je bilo izraženije u proizvodnji ostalih vozila i plovila, točnije za 12,9 posto. Uslijedile su aktivnosti zapošljavanja te računalno programiranje i druge informacijske aktivnosti. Pad je najizrazitiji u vodnom prometu, za 8,9 posto, ali i značajno u proizvodnji kože, kožnih i srodnih proizvoda te poljoprivrednoj proizvodnji, lovu i srodnim uslugama.
Samozaposleni - od kojih si većina ne isplaćuje plaću, ali ostvaruju dobit koja se definira kao razni prihodi - lani su ostvarili 16,3 posto više tog prihoda. Njihovi su troškovi rada bili 13 posto veći nego godinu ranije.
Kad bi im isplaćivali plaće, one bi u prosjeku predstavljale 91,1 posto raznih prihoda. Lani bi u prosjeku imali 8,9 posto dobiti koju bi mogli iskoristiti za financijska i druga ulaganja ili štednju. Taj je udio prošle godine porastao za 2,6 postotnih bodova, što znači da se ekonomska situacija samozaposlenih poboljšala u odnosu na prethodnu godinu.
Lani je bilo 8.503 samozaposlenih ili 4,2 posto više. Njihov se broj znatno povećao u ostalim raznim poslovnim djelatnostima (za 10,9 posto), ugostiteljstvu (za 9,3 posto), informacijskim i komunikacijskim djelatnostima, financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja te poslovanju nekretninama. Pao je samo u djelatnostima poljoprivrede i lova, šumarstva, ribarstva.
Trošak rada za one s osnovnom školom lani je iznosio 54,5 posto troška rada za one s višom i visokom stručnom spremom, a trošak rada za one sa srednjom školom iznosio je 66,3 posto troška rada. za one s višim i visokim obrazovanjem. Na godišnjoj razini razlika kod zaposlenih s osnovnom školom smanjena je za tri postotna boda, a kod onih sa srednjom školom za 2,5 postotna boda. Prošle godine najviše se povećao broj zaposlenih s najmanje osnovnom školom.
Troškovi rada bili su u prosjeku 5,5 posto niži za žene nego za muškarce. Ta se razlika u odnosu na prethodnu godinu povećala za 1,6 postotnih bodova. U prosjeku su najviše bile kod starijih muškaraca s najmanje višom školom, a najniže kod starijih žena s najviše osnovnom školom. Lani je broj zaposlenih porastao kod muškaraca za 4,6 posto, a kod žena za 0,6 posto.
