Slovenski BDP lani porastao više od prvotnih procjena

To je više od procjene objavljene u veljači na temelju tromjesečnih izvora prema kojoj je rast iznosio 1,6 posto.

Prema godišnjoj reviziji procjene, BDP je lani iznosio 63,951 milijardu eura, što je nominalno 12,4 posto više, a realno 2,1 posto više nego godinu prije, izjavila je glavna direktorica Statističkog ureda Republike Slovenije Apolonija Oblak Flander.

U 2022. nominalni rast BDP-a iznosio je 9,4 posto, a realni rast BDP-a 2,7 posto.

Rastu BDP-a u 2023. najviše su pridonijele građevinarstvo (0,8 postotnih bodova), opskrba energijom (0,7 postotnih bodova), proizvodne djelatnosti (0,3 postotna boda) te informacijske i komunikacijske djelatnosti (0,3 postotna boda).

Negativan utjecaj na BDP imale su financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (-0,1 postotni bod), rudarstvo (-0,1 postotni bod) te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-0,1 postotni bod).

Iako je inozemna potražnja pala (realno za 2,0 posto), još se više smanjio uvoz roba i usluga (realno za 4,5 posto), pa je doprinos vanjskotrgovinske bilance rastu BDP-a bio pozitivan i iznosio je 2,3 postotna boda. . Vrijednosti izvoza i uvoza pale su kod roba, dok je kod usluga zabilježen umjeren rast. Uvjeti razmjene s inozemstvom poboljšali su se nakon dvije godine pogoršanja, izvozne cijene u prosjeku su porasle za 1,6 posto, dok su uvozne pale za 2,0 posto.

Finalna potrošnja kućanstava realno je porasla za 0,2 posto, a finalna potrošnja sektora države za 2,4 posto. Realno su porasle i bruto investicije u dugotrajnu imovinu, i to za 3,9 posto. Rast zaliha manji je nego godinu ranije, rast BDP-a smanjen je za 1,5 postotnih bodova.

Udio sredstava za zaposlene u BDP-u smanjen je za 0,7 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu na 51,2 posto. Udio poreza na proizvodnju pao je za 0,6 postotnih bodova na 13,1 posto BDP-a. Udio subvencija porastao je za pola postotnog boda na 2,3 posto BDP-a. Udio potrošnje fiksnog kapitala manji je za 1,1 postotni bod i čini 18 posto BDP-a. Udio neto operativnog viška i raznih prihoda porastao je za 3,0 postotna boda na 20,1 posto BDP-a.

Zaposlenost se lani još više povećala i dosegla novu najvišu razinu u cijelom vremenskom nizu slovenskih nacionalnih računa. Prosječna godišnja zaposlenost procjenjuje se na 1,1 milijun osoba, od čega je 80,2 posto bilo zaposleno, a 19,8 posto samozaposleno. Broj zaposlenih porastao je za 2,1 posto, a broj samozaposlenih za 3,6 posto. Ukupna zaposlenost povećana je za 1,6 posto.

Procjena rasta BDP-a veća je za 0,5 postotnih bodova od tromjesečne procjene objavljene 14. veljače. Ured procjenjuje da je razlika između te dvije procjene relativno mala.

Posljednjih godina veća je razlika između dviju procjena prošle godine - prema tromjesečnim izvorima procjena je bila rast od 5,4 posto, a prema godišnjim izvorima rast od 2,5 posto.