Slovenski deficit u drugom kvartalu niži nego lani

U međuvremenu je javni dug porastao na nešto manje od 45,5 milijardi eura, odn 69,6 posto BDP-a.

Unatoč deficitu, rast ukupnih državnih prihoda bio je za jedan postotni bod veći od rasta ukupnih rashoda, objavio je Statistički ured Republike Slovenije. Javnofinancijski prihodi u godinu dana porasli su za 8,1 posto, na 7,5 milijardi eura, a rashodi za 7,1 posto, na 7,9 milijardi eura.

Rast ukupnih prihoda zabilježen je već četrnaesto tromjesečje zaredom, pišu statističari.

U odnosu na prvo polugodište prošle godine, ukupni prihodi državnog sektora od siječnja do lipnja ove godine porasli su za 8,9 posto. Rashodi su porasli nešto manje, točnije za šest posto. Za to vrijeme deficit javnih financija iznosio je 613 milijuna eura.

U drugom tromjesečju nominalno su najviše porasli socijalni doprinosi zbog uvođenja obveznog zdravstvenog doprinosa. U odnosu na prošlogodišnje drugo tromjesečje bili su 13,7 posto veći. Porezni prihodi porasli su za 6,5 posto. Među njima su najviše porasli prihodi od poreza na tekući dohodak i imovinu, i to za 12,1 posto. Porezima na proizvodnju i uvoz država je ubrala tri posto više nego u drugom tromjesečju prošle godine.

Prihodi od kamata rasli su deseto tromjesečje zaredom, ovoga puta za 38,4 posto.

Među rashodima u drugom su tromjesečju na međugodišnjoj razini najviše porasle socijalne naknade u novcu i naravi, i to za 13,6 posto. Međufazna potrošnja veća je za 16,6 posto.

Rashodi za bruto investicije u dugotrajnu imovinu manji su za 11,6 posto, dok su rashodi za kamate veći za 53,9 posto.

Na kraju drugog tromjesečja ove godine konsolidirani bruto dug države bio je za 2,8 milijardi eura veći nego prije godinu dana. No, kao udio u BDP-u smanjio se za 0,4 postotna boda.

Krajem lipnja državni dug na središnjoj razini iznosio je 44,6 milijardi eura, odn 68,2 posto BDP-a, a na lokalnoj razini 1,1 milijardu eura odn 1,7 posto BDP-a. Zdravstveni i mirovinski fond nisu bili zaduženi.