GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Slovenski izvoz lani skočio gotovo 12 posto

Slovenski izvoz lani skočio gotovo 12 posto
RAST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.02.2025 / 11:28
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Vrijednost slovenskog robnog izvoza lani je iznosila 61,5 milijardi eura, što je 11,8 posto više nego godinu prije, dok je vrijednost uvoza bila 21,1 posto veća i iznosila je 69,1 milijardu eura, objavio je danas Državni statistički ured.

Vrijednost izvoza u zemlje članice EU-a povećana je za 1,1 posto, na 30,9 milijardi eura, a u zemlje izvan EU-a za 25,1 posto, na 30,5 milijardi eura. Isključujući preradu, izvoz u zemlje nečlanice porastao je za 3,6 posto na 10,3 milijarde eura.

Vrijednost uvoza iz članica EU-a porasla je za 0,8 posto, na 32,3 milijarde eura, dok je vrijednost uvoza iz zemalja izvan EU-a porasla za 47 posto, na 36,8 milijardi eura. Isključujući preradu, uvoz iz zemalja nečlanica porastao je za 1,1 posto na 9,2 milijarde eura.

Prosječne mjesečne vrijednosti izvoza i uvoza veće su u odnosu na prosjeke 2023. godine, i to kod izvoza za 1,4 posto, a kod uvoza za 16,2 posto.

I tromjesečno gledano, robna razmjena lani je bila veća nego u usporednim razdobljima 2023. Najizrazitiji rast izvoza zabilježen je u trećem tromjesečju s 19,6 posto, a uvoza u zadnjem tromjesečju s 42,8 posto.

Prošle godine najvažnija izvozna tržišta bila su Švicarska, Njemačka, Hrvatska, Italija i Austrija. Uvoz je i vrijednosno bio najveći iz Švicarske, zatim iz Njemačke, Kine, Indije i Italije. U odnosu na prethodnu godinu najviše je porastao izvoz u Švicarsku i uvoz iz Indije.

Najvažnija skupina proizvoda i u izvozu i u uvozu bili su kemijski proizvodi. Njihova je vrijednost predstavljala 45,6 posto ukupne vrijednosti izvoza i 49,5 posto ukupne vrijednosti uvoza. Što se tiče uvoza, vrijednost kemijskih proizvoda gotovo je udvostručena u odnosu na prethodnu godinu.

Slijede strojevi i transportna sredstva (24,3 posto izvoza i 19,3 posto uvoza), proizvodi razvrstani po materijalu (12,7 posto izvoza i 10,3 posto uvoza), razni proizvodi (6,8 posto izvoza i 5,8 posto uvoza). ) i mineralna goriva i maziva (4,7 posto izvoza i 6,9 posto uvoza).

Vrijednost robnog izvoza u prosincu je na godišnjoj razini porasla za 17,7 posto, na 4,6 milijardi eura, dok je vrijednost robnog uvoza porasla za 39,7 posto, na 5,5 milijardi eura.

Slovenija je peti mjesec zaredom zabilježila vanjskotrgovinski deficit u iznosu od 900 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 84%.

Tagovi: #slovenski izvoz, #izvoz, #slovenija, #eu
PROČITAJ I OVO
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
RAST CIJENA
Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 %
BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom.
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike
PRIZNANJA
Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike

OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti.

MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
SNIŽENE PROGNOZE
MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo
WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZARADE
Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda.
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
RIZICI
Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije
BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE