Slovensko tržište rada čini se snažnim, ali ima nedostataka

Između ostalog, izvješće daje pregled devet ključnih aspekata politike tržišta rada.

Među općim trendovima smatra nezaposlenost i razinu radne aktivnosti koji su u posljednjem razdoblju dosegnuli nekoliko rekordno niskih razina. Također naglašava porast rada na daljinu do kojeg je došlo s pandemijom covida-19. Izuzetno se istaknuo 2020. i 2021. godine, a 2022. taj je udio pao, ali je ostao iznad razine prije Covida. "Budući da sve više ljudi radi od kuće, postoje potencijalni dokazi o dugoročnim strukturnim promjenama u obrascima rada", stoji u izvješću.

Pregled se također usredotočio na spolne razlike. Kako se pokazalo, muškarci će vjerojatnije biti samozaposleni bez zaposlenih radnika, dok će žene češće raditi od kuće ili imati nesigurne radne uvjete. S druge strane, žene su bile sklonije prijelazu s privremenog na stalni radni odnos nakon dvije godine nego muškarci.
Autori su također razradili aspekt starenja stanovništva, napominjući da prijevremena efektivna dob za umirovljenje vrši pritisak na radno stanovništvo da podrži sve veći broj umirovljenika. Rezultati mirovinske reforme iz 2013. doveli su do povećanja stope radne aktivnosti, ali starijim radnicima još uvijek nedostaju potrebne vještine kako bi ostali konkurentni na tržištu rada i možda će im trebati dodatna potpora da ostanu zaposleni.

Prilikom ispitivanja stanja na tržištu rada potvrđeno je da u Sloveniji postoje primjetne neusklađenosti te da bi politike poboljšanja učinkovite raspodjele radnika mogle poboljšati te neusklađenosti.

Prije pandemije gotovo četvrtina tvrtki u uslužnom sektoru tužila se zbog problema s nedostatkom radne snage. Iako je taj broj pao ispod 10 posto 2020., razina je i dalje više nego udvostručena u odnosu na najniže razine između 2010. i 2015. Nakon pandemije nedostatak radne snage postao je još izraženiji, jer ga je više od 30 posto tvrtki navelo kao ograničavajući faktor.

Istodobno, značajan dio zaposlenika je prekvalificiran za svoj rad, posebice u ugostiteljskom sektoru. Niskoobrazovani radnici imaju sve manje šanse dobiti posao srednje stručne spreme.
U međuvremenu, slovenski studenti mogu iskoristiti program studentskog rada koji im omogućuje stjecanje iskustva tijekom studija uz privremeni i honorarni rad. Iako je ovo manje popularno nego u prošlosti, značajan dio studenata još uvijek radi dok studira.

Među zaposlenima na određeno vrijeme najveći je udio zaposlenih na određeno u najmlađoj dobnoj skupini (15-24 godine), no od 2015. trend je u padu. Među svim zaposlenicima, uključujući studentski rad, relativno je više zaposlenih na određeno vrijeme u dobnoj skupini od 15 do 24 godine u Sloveniji u usporedbi s EU-om, no razlika se s godinama smanjuje. U Sloveniji je najvažniji razlog za privremeni rad to što zaposlenici ne žele stalno zaposlenje.

Odstupanja između obrazovanja i potrebnog obrazovanja povećavaju se za sve skupine s tehnološkim promjenama, i već su bila puno veća među mladima koji se ne obrazuju, no u posljednje vrijeme odstupanja su velika i među osobama rođenima u inozemstvu.

"Iako starije radnice imaju niže računalne vještine, što sugerira da možda nisu dobro opremljene za tehnološke promjene, obećavajuće je da se udio zaposlenih žena koje sudjeluju u neformalnom obrazovanju ili obuci povećava, budući da je radnicama potrebno cjeloživotno učenje kako bi održale svoje vještine i produktivnost. Ovi kombinirani pokazatelji sugeriraju da slovensko tržište rada možda neće potpuno učinkovito raspoređivati radnike. Ipak, povećana razina cjeloživotnog učenja daje nadu da slovenski radnici mogu držati korak s promjenjivim zahtjevima rada", stoji u izvješću.
Slovenija se trenutačno oslanja na imigracijske tokove radne snage iz zemalja bivše Jugoslavije koje nisu članice EU-a kako bi pokrila nedostatak radne snage, posebno niskoobrazovane radne snage. Ovi zaposlenici pomažu ublažiti pritiske stare radne snage, ali to je krhko uređenje, primjećuju autori. "Ako te zemlje dobiju pristup tržištima rada EU, vjerojatno će doći do smanjenja slovenske radne snage", navode.

U Sloveniji postoji nekoliko izazova vezanih uz pitanje kvalitete zapošljavanja. Prikupljeni pokazatelji pokazuju da su žene češće od muškaraca u nesigurnim oblicima rada. Muškarci češće rade noću, a razlike među spolovima su manje kada je u pitanju rad nedjeljom.

Istraživanje se bavi i nezaposlenima, pri čemu je utvrđeno da je dugotrajna nezaposlenost najraširenija među osobama s invaliditetom.