Izraženo u eurima, izvoz roba u rujnu u odnosu isto razdoblje prethodne godine ubrzao je na 65,1% (u odnosu na 48,5% u kolovozu), dok je vrijednost uvezenih roba usporila na 49,4% na godišnjoj razini (u odnosu na 73% u kolovozu). Uz oporavak domaće i inozemne potražnje, trend dvoznamenkastih stopa rasta uvoza i izvoza koji traje od ožujka 2021. godine rezultat je snažnog rasta cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće.
U razdoblju siječanj-rujan, promatrano kumulativno, vrijednost izvezenih roba iznosila je 17,68 mlrd. eura, odnosno ostvaren je rast od 34,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, vrijednost uvezenih roba, s iznosom od 31,06 mlrd. eura, porasla je za 51,6% u promatranom razdoblju na godišnjoj razini. Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u razdoblju siječanj-rujan 2022. iznosio je čak 13,39 mlrd. eura.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u rujnu 65,1%, dok je u razdoblju sij.-ruj. 2022. pokrivenost uvoza izvozom bila 56,9%. Poboljšanje pokrivenosti uvoza izvozom u rujnu rezultat je snažnog rasta izvoza na mjesečnoj razini. Naime, u odnosu na kolovoz, izvoz robe porastao je za 32,3%, dok je uvoz pao 1,5%. Pritom se manjak u robnoj razmjeni spustio s gotovo 2 mlrd. eura u kolovozu na 1,3 mlrd. eura u rujnu.
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do rujna ove godine, Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 12,16 mlrd. eura ili 68,8% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 36%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 37,7%, uz vrijednost uvoza od 21,67 mlrd. eura (69,8% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 9,5 mlrd. eura ili gotovo 40% u odnosu na sij.-ruj. 2021. godine. Od ukupno plasiranih roba namijenjenih EU tržištu, 67,1% odnosilo se na trgovinske partnere Njemačku, Italiju, Mađarsku i Sloveniju (i 62,3% uvoza s EU tržišta).
Na ostvarene visoke dvoznamenkaste stope rasta uvoza i izvoza roba ponajviše su djelovale visoke cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu. Prema NKD-u, najveća nominalna povećanja izvoza i uvoza robe u prvih devet mjeseci 2022. u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježena su kod Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, a slijedi Rudarstvo i vađenje. Unutar prerađivačke industrije, ostvarenim povećanjem dominira kategorija Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, posebice kod uvoza.
Od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora kada će se ukinuti granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama. Ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja olakšat će promet roba i usluga s inozemnim partnerima Hrvatske koji se nalaze u europodručju, a koji sudjeluju u razdoblju sij.-ruj. 2022. u ukupnom izvozu i uvozu roba s 50,9% odnosno s 53,8%.
