Dinamika dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba traje kontinuirano od ožujka 2021., a osim učinka baznog razdoblja rezultat je oporavka domaće i inozemne potražnje, ali i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.
Naime, izraženo u eurima, izvoz roba na godišnjoj razini ubrzao je na 39,7% u svibnju (u odnosu na 27,3% u travnju) te zabilježio rast od 36,1% u razdoblju siječanj-svibanj (+72,3% u odnosu na isto razdoblje krizne 2020. godine). S druge strane, vrijednost uvezenih roba porasla je za 58,7% u svibnju (u odnosu na 53,6% u travnju) te 53,3% u razdoblju sij.-svi. u odnosu na isto razdoblje prošle godine (i 79,9% u odnosu na 2020.). Stoga je izvoz roba u razdoblju sij.-svi. iznosio 9,74 mlrd. eura, a uvoz roba u istom razdoblju 16,63 mlrd. eura te je posljedično deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u promatranom razdoblju iznosio 6,89 mlrd. eura (+86,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine).
Pokrivenost uvoza izvozom u svibnju je iznosila 59,7%, što je poboljšanje u odnosu na mjesec ranije (56,9%), ali i pogoršanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (67,8%). Takva kretanja očekivana su i uslijed oporavka domaće potražnje, odnosno zbog visoke uvozne ovisnosti. Pritom je manjak u robnoj razmjeni premašio milijardu eura i peti mjesec zaredom (1,46 mlrd. eura) zabilježivši godišnju stopu rasta od čak 98,6%. Na mjesečnoj razini, uz rast od 8,3% u odnosu na travanj, zabilježen je izvoz roba u vrijednosti od 2,16 mlrd. eura te uvoz roba u vrijednosti od 3,61 mlrd. eura (+3,2% u odnosu na mjesec ranije).
Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine, Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 7,02 mlrd. eura ili 72% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 43,7%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 45,6%, uz vrijednost uvoza od 12,36 mlrd. eura (74,3% ukupnog uvoza RH) manjak u robnoj razmjeni s EU produbio se na 5,34 mlrd. eura ili 48,26% više u odnosu na sij.-svi. 2021. godine. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija gdje plasiramo 37,6% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo 38,3% roba s EU tržišta.
Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (152,1% kod izvoza te 232,7% kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte).
Izraženi rast izvoza usluga tijekom središnjeg dijela turističke sezone za sobom će generirati snažniji rast uvoza roba pri čemu će pozitivni učinci izvoza biti umanjeni. Isto tako izvoz roba potencijalno će biti ograničen mogućim usporavanjem gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima.
Općenito, proizvodi više dodane vrijednosti i nadalje čine znatno manji dio ukupnoga hrvatskoga robnog izvoza. Navedeno održava potrebu jačanja konkurentnosti i usmjeravanje obrazovanja, industrije i izvoza na tehnološki složenije procese s većom dodanom vrijednosti u konačnom proizvodu (namijenjenom izvozu). S druge strane, najavljen ulazak Hrvatske u područje Schengena kao i prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja zasigurno će pozitivno djelovati na buduće izvozne aktivnosti olakšavajući uvelike razmjenu roba i usluga s inozemnim partnerima Hrvatske koji se nalaze u euro području, a koji čine gotovo dvije trećine razmjene roba i usluga s inozemstvom
