GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Šonje: Ovu godinu ćemo nekako izgurati, ali iduću...

Šonje: Ovu godinu ćemo nekako izgurati, ali iduću...
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.04.2020 / 15:41
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - "Kao što epidemiolozi ne znaju koliko će epidemija trajati, hoće li biti drugi val, ako bude, kada će biti, tako ni ekonomisti ne mogu dati relevantnu prognozu što će se točno događati s gospodarstvom. Znamo da će biti prilično dramatično", izjavio je za HRT-ovu emisiju Zajedno za zdravlje na HRT-u 4 ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje.

"Ministar financija je neki dan spominjao pad BDP-a od 10 posto. To je jedna optimistična varijanta, a možemo se uspoređivati s nekim epizodama u prošlosti: 2009. pad od 7-8 posto, ovaj će vjerojatno biti jači, u vrijeme rata u tri godine oko 40 posto, ovaj će vjerojatno biti slabiji", kazao je.

Kaže da neke prve procjene govore kako će kroz različite vrste financiranja minimalnih plaća, otpisa poreza, odgoda poreza itd., direktni efekti iz proračuna biti blizu 4 posto BDP-a, što je izuzetno značajno. Hrvatska se tako smješta u vrh zemalja u svijetu koje su tako pomagale gospodarstvu. Razlika je, kaže, u tome što SAD ili Njemačka, koji daju nešto više, imaju snažan fiskalni kapacitet, mogu se zadužiti, imaju snažnu poreznu bazu. Mi to nemamo, dodaje.

Naglasio je da ionako nemamo dobar investicijski rejting, a sada je on dodatno ugrožen. Smatra da je vrlo neodgovorno tvrditi da imamo veliki fiskalni kapacitet. Naprotiv, vrlo vjerojatno ćemo imati ozbiljne probleme da nakon toga uredimo svoje državne financije, smatra.

"Kratkoročno ne očekujem probleme, ovu godinu ćemo najvjerojatnije uspjeti zatvoriti, isfinancirati, no već u srednjem roku problemi će biti ozbiljni", prognozira Šonje.

Kaže kako je ideja da ćemo se lako zadužiti i sve riješiti potpuno naivna. Zemlje poput naše, koje su bile visoko zadužene prije krize, i uz najbolju volju i uz pomoć međunarodnih financijskih institucija imaju ozbiljna ograničenja u pogledu mogućnosti zaduženja, pojašnjava.

Tvrdi da HNB može bez problema držati tečaj ispod 7,6 ako je potrebno, kako je rekao, "i za tri koronakrize". No, dok je tečaj neupitan, mirovinski fondovi nisu.

"Za sada nikome nije palo na pamet da obustavi privremeno uplate u mirovinske fondove. Međutim, ako kriza potraje, to će sigurno nekom političaru pasti na pamet jer potrebe za financiranjem su izuzetno visoke", kaže.

Šonje smatra da su, kada se događaju krize poput ove, priče o javnom i privatnom "potpuno promašene".

"Sindikati javnog sektora govore cijelo vrijeme: Dajte da trošimo, nemojte nam smanjivati plaće, a u to vrijeme imamo stotine tisuća ljudi iz privatnog sektora čiji je radni život ugrožen. Uopće se ne radi o tome treba li povećati plaće u javnom sektoru, pravo je pitanje koliko se trebaju smanjiti da bi se otvorio prostor za povećane naknade za nezaposlene, naprimjer. Da nismo imali program za isplate minimalnih plaća, sada bismo na burzi imali 400 tisuća ljudi ili više, što bi bio daleko veći stres i za ljude i za društvo", objašnjava.

Po njegovom mišljenju, hrvatski privatni sektor je slab "zbog vrlo skupe i rigidne administracije, izuzetno visokih poreznih i sličnih opterećenja, slab i zbog vlastitih slabosti - nedostatka inovativnosti, loše strukture itd." i svojom snagom teško bi mogao održati na životu hrvatsko gospodarstvo.

"Nalazimo se u jednom novom ekonomskom sustavu, povijesna iskustva pokazuju da, kada jednom zagazite, vrlo teško se možete vratiti. Administracija i birokracija kontroliraju sve još više nego prije i za inovacije i investicije to je vrlo nepovoljan ambijent. Postat ćemo još više ovisni o vanjskoj pomoći kao zemlja u razvoju, a unutarnja energija za razvoj, koja je i inače bila problematična, sada je jako ugrožena", smatra Šonje.

Komentirao je i istraživanja koja pokazuju da politički lideri uživaju snažnu potporu javnosti.

"Strah je glavni motivator podrške političkim čelnicima i s obzirom na to da je strah od virusa do sada bio dominantan, tu je i ta podrška. Međutim, to je dvosjekli mač, takve stvari se vrlo brzo mogu promijeniti ako se promijene ekonomske okolnosti. Ako produžimo sliku nekoliko mjeseci dalje, postoji trenutak prevrata kada država nema novca da održava takvo stanje, onda kreće igra istine", smatra Šonje i naglašava da je pola godine realan vremenski okvir za to.

Tagovi: Velimir Šonje, hrvatski BDP, koronakriza, koronavirus u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka, mirovinski fondovi, tečaj kune
PROČITAJ I OVO
Uvezli smo tisuće nekvalificiranih samaca
UVOZ RADNIKA
Uvezli smo tisuće nekvalificiranih samaca
ZAGREB - Dok zapadne zemlje privlače obrazovane radnike, mi uvozimo slabo obrazovanu radnu snagu, nama dolaze uglavnom samci, muškarci koji s niskim plaćama ne mogu preživjeti s obitelji.
Potrošači u Italiji optimistični, poslovni čelnici suzdržani
OPTIMIZAM
Potrošači u Italiji optimistični, poslovni čelnici suzdržani
RIM - Poslovna klima u Italiji u rujnu je pogoršana drugi mjesec zaredom, ali je povjerenje potrošača skočilo na najvišu razinu u više od 23 godine, pokazali su u petak podaci statističkog ureda ISTAT-a.
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
TREND
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
BERLIN - Očekivanja poslovnih čelnika u Njemačkoj pogoršana su u rujnu treći mjesec zaredom zbog pada aktivnosti u industriji pod utjecajem tvrdokornih problema u nabavnim lancima, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
TRŽIŠTE RADA
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, na kraju kolovoza broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.588.965 osoba što je za 0,1% više u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih bio viši za 2,1%.
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura
ZELENO SVJETLO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE