GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Stabilizacija europskog robnog izvoza i uvoza u studenome 2020.

Stabilizacija europskog robnog izvoza i uvoza u studenome 2020.
ROBNA RAZMJENA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.01.2021 / 14:38
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Robni izvoz i uvoz u EU i eurozoni stabilizirali su se u studenome 2020., naznačivši poboljšanje pred kraj pandemijske godine u kojoj su bilježili dvoznamenkaste stope pada, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Robni izvoz EU-a pao je u razdoblju od siječnja do studenog prošle godine 10,3 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije, a gotovo isti postotni bilježio je i u eurozoni, izračunao je europski statistički ured.

Uvoz robe u EU smanjen je u istom razdoblju 12,3 posto a u eurozoni 11,6 posto.

Trgovinska bilanaca EU-a za prvih 11 mjeseci prošle godine pokazuje višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 187,2 milijarde eura. U istom razdoblju godinu prije iznosio je 169,4 milijarde eura.

U eurozoni višak je iznosio 205,4 milijarde eura, u usporedbi sa 198,4 milijarde eura u istom razdoblju 2019.

Najviše je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci u EU pao izvoz i uvoz energenata za 39 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Snažno je smanjen i izvoz i uvoz strojeva i vozila, za 14,1 odnosno 9,5 posto.

Samo se izvoz hrane, pića, sirovina i kemijalija iz EU-a približio pretpandemijskoj razini, pokazuje izvješće objavljeno krajem prošlog tjedna.

Pandemija koronavirusa utjecala je i na robnu razmjenu unutar EU-a, koja je prema Eurostatovim procjenama potonula 8,4 posto, na 2.605,3 milijarde eura. U zoni primjene zajedničke europske valute smanjena je 9,7 posto, na 1.647,4 milijardi eura.

Naznake oporavka?

Studeni je donio stabilizaciju robne razmjene, uz osjetno blaži pad izvoza i uvoza u EU i eurozoni, prema procjenama europskog statističkog ureda.

Izvoz robe iz EU-a pao je u studenome 1,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, nakon 10,3-postotnog pada u listopadu.

Uvoz je smanjen 6,2 posto, pokazuju procjene Eurostata. U listopadu potonuo je 14,3 posto.

Time je višak u robnoj razmjeni EU-a sa svijetom u studenome iznosio 25,3 milijarde eura. U istom mjesecu godinu ranije iznosio je 18 milijardi eura.

Vrijednost robne razmjene unutar EU-a bila je gotovo na razini istog mjeseca godine ranije i iznosila je 266,2 milijarde eura.

Robni izvoz iz eurozone pao je u studenome jedan posto, nakon 9-postotnog pada u listopadu.

Uvoz je smanjen 4,2 posto, gotovo trostruko blaže nego u listopadu.

Time je vanjskotrgovinska bilanca za područje primjene zajedničke europske valute u studenom iskazala višak od 25,8 milijardi eura. U istom prošlogodišnjem mjesecu iznosio je 20,2 milijarde eura.

Vrijednost robne razmjene unutar eurozone pala je 1,3 posto, na 165,4 milijarde eura.

Tagovi: robna razmjena, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
MIROVINE
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
ZAGREB - Prosječni Hrvat u mirovinu ide s nepunih 60 godina, zbog čega su naši novopečeni umirovljenici neki od najmlađih u Europi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE