Stojić: Budu li i dalje rasle plaće, to će doliti ulje na vatru inflacije

Kako je istaknuo na samom početku, pozornost svijeta usmjerena je na Bliski istok i energetsku krizu kao posljedicu rata između SAD-a i Irana. No ima li razloga za dramu?

Stojić ističe da su cijene ključnih sirovina i indeks prehrambenih proizvoda znatno ispod razina iz 2022. godine. Ne očekuje da će cijene eskalirati jer su dobavni lanci u boljem stanju nego 2022. godine te su sve razvijene ekonomije znatno manje energetski intenzivne, a po tom kriteriju EU najbolje stoji u usporedbi s drugim područjima.

Istaknuo je da rat u Iranu ne predstavlja samo energetski šok, već se prelijeva i na cijene umjetnih goriva, a one pak imaju utjecaj na cijene prehrambenih proizvoda.

"Kako se energetski šok prenosi na inflaciju, to ovisi o udjelu energenata u košarici prosječnog potrošača, a Hrvatska po tome ne stoji baš najbolje. Imamo dosta visok udio energenata u košarici. Što se tiče goriva, tu stojimo nešto bolje. Trebamo reći da, budući da su gotovo sve vlade još u prvoj energetskoj krizi subvencionirale cijene energenata, cjelokupan učinak treba gledati kroz politiku subvencija', istaknuo je Stojić.

'Hrvatska je s jedne strane ranjiva, ali država snažno subvencionira cijene energenata, pogotovo za stanovništvo, pa izostaje snažan učinak na kretanje inflacije', dodaje.

Govoreći o makroekonomskim učincima rata na Bliskom istoku, Hrvatska je u prosjeku članica EU-a. Da se cijena nafte zadrži preko 80 dolara, utjecaj bi bio malen (oko 0,3 posto), ali jako utječe na inflaciju, po čemu smo među prve tri članice EU-a.

"Zašto je tome tako? Zbog cijena usluga, a one su kod nas još uvijek niske u odnosu na prosjek EU-a, kojem se značajno približavaju što snažnim rastom plaća, ali i zbog turizma, jer gosti relativno snažne kupovne moći u relativno kratkom periodu dolaze na naše tržište', istaknuo je Stojić.
Naglasio je da ovi šokovi ne utječu toliko značajno na naš rast, ali utječu na inflaciju. Budući da ekonomski rast ostaje snažan, ekonomija relativno dobro prolazi kroz inflatorni šok i apsorbira ga.

Unatoč tome, istaknuo je da je inflacija glavni rizik, pogotovo u slučaju produljenog rata. Njihove prognoze temelje se na nekoliko scenarija, a u onom najizglednijem očekuje se zadržavanje visoke stope rasta, od 2,5 posto (što je usporavanje u odnosu na 2025.), ali je i dalje značajno iznad prosjeka EU-a (0,6 posto).

"To je i dalje višestruko snažnija dinamika nego u području EU-a', naglašava Stojić.

Osobna potrošnja trebala bi nastaviti sa sličnim rastom, kao i visoka stopa rasta investicija (4 posto). Ono što je pogonilo hrvatsku ekonomiju lani bio je robni izvoz, a očekuju da se to nastavi i u ovoj godini. Inflacija bi u 2026., prema njihovim procjenama, trebala iznositi oko pet posto, a stopa nezaposlenosti ostala bi ispod pet posto.

U Hrvatskoj rast zaposlenosti drži javni sektor s rastom od tri posto, a u privatnom sektoru primijećen je pad, pogotovo u prerađivačkom sektoru.

"Energetska kriza je prijetnja, ali mi smo i prije nje imali određene izazove s kojima se suočavamo. Prije svega, istaknuo bih gubitak konkurentnosti zbog administrativnog određivanja politike plaća, prvenstveno kroz mase plaća iz državnog proračuna', upozorio je Stojić, dodavši da se upravo masa plaća u državnom proračunu u relativno kratkom roku udvostručila (2022. 7,5 milijardi eura, 2026. 13,5 milijardi eura). Prema procjenama za ovu godinu, bit ćemo druga zemlja članica EU-a po masi plaća iz državnog proračuna, odmah iza Danske.

"Vrlo rezolutno treba odbiti bilo kakvo daljnje napuhavanje mase plaća jer ona u inflatornom okruženju samo dolijeva ulje na vatru od kojeg na kraju najviše stradaju ranjive skupine, u čijoj je potrošačkoj košarici velik udio osnovnih potreba. To je nešto što svi trebamo imati na umu. S takvom politikom treba veoma oprezno nastaviti', nastavlja Stojić.

Upozorio je da je u Hrvatskoj primjetan trend rasta troška rada od 14 posto, što potiče inflaciju u posljednje dvije do tri godine.