Stojić: Zašto vlada redovito ne izvješćuje o statusu svake investicije financirane iz NPOO-a?

Hrvatska je iz EU fondova nove generacije povukla 3,6 milijardi eura, čime prednjači u isplatama tranši. Međutim, kako primjećuje Hrvoje Stojić, većina ispunjenih ciljeva iz NPOO-a odnosi se na provedbu reformi i regulatornih aktivnosti, dok je manji dio vezan uz kompleksna infrastrukturna ulaganja, za koje su rokovi u lipnju 2026. godine.

HUP naglašava potrebu za redovitim objavljivanjem točnih informacija o statusu svake investicije financirane iz NPOO-a. Posebno se ističe da bi statusi izvršenja projekata trebali biti redovito objavljivani na službenim stranicama Ministarstva financija, koje su zadnji put ažurirane 2022. godine.

“Bilo bi izuzetno korisno imati precizne informacije o tome u kojoj je fazi svaka od investicija financirana iz NPOO-a, s obzirom na to da se veliki broj projekata mora realizirati do 30. lipnja 2026.”, navodi se u analizi.

S obzirom na to da su alokacije iz EU fondova u posljednje dvije godine generirale gotovo dva postotna boda realnog rasta BDP-a, a ove bi godine potencijalno mogle donijeti i veći utjecaj kratkoročnoj potencijalnoj stopi rasta od 3-3,5 posto, interes poslovne javnosti o realizaciji investicija financiranih kroz ovaj instrument očekivano je velik. Upozoravaju i da smo već na sredini novog financijskog razdoblja (VFO 2021.- 2027.), a jako je malo objavljenih natječaja, što bi moglo ugroziti konačni rezultat povlačenja raspoloživih sredstava.

U HUP-u se slažu s preporukama Europske komisije po kojima je nužno jačati kapacitet stručnih službi za EU fondove, osobito za pripremu natječaja kao i evaluaciju projekata.

“U razdoblju pred nama, kada su potpore uglavnom namijenjene inovativnim proizvodima i procesima, čekanje od 18 mjeseci od objave natječaja do ugovaranja projekta umanjuje upravo faktor inovativnosti koju želimo poticati. Naime, ubrzane tehnološke promjene tijekom 18 mjeseci lako će u tom periodu inicijalnu ideju patentiranja inovacije učiniti zastarjelom. Zbog kašnjenja u provedbi višegodišnjeg financijskog okvira, administracija koja vodi EU fondove treba aktivnije surađivati s prijašnjim i potencijalnim korisnicima u pripremi natječaja”, navodi Stojić.

Dodaje i da u fokusu treba biti želja za realizacijom investicije i utjecaj kojeg projekt ima na razvoj društva i ekonomije stoga se ne smije događati “rušenje” projekta zbog nenamjerno izostavljenog papira, već omogućiti dopunu natječajne dokumentacije. Poduzetnicima (ali i svim drugim korisnicima EU sredstava) trebaju pravovremene i precizne informacije o tome koji natječaji će se objavljivati u idućih 12 mjeseci te za koje vrste ulaganja.

Poslovni sektor zainteresiran je i kao investitor ali i isporučitelj robe, radova i usluga na projektima iz EU fondova i NPOO programa, ali je za njegovo aktivnije sudjelovanje nužno osigurati pravovremenu informaciju. Primjerice, ako na vrijeme ne znaju što će se financirati u pojedinom kvartalu tekuće godine, poduzetnici ne mogu spremno dočekati priliku za investicije, upozorava Stojić.

S obzirom na to da se velik dio javnih investicija provodi kroz NPOO te opravdan interes poslodavaca za uvid u napredak provedbe reformi, HUP se zalaže za objavu analize statusa realizacije svih planiranih investicija s provedbenim rokovima u kolovozu 2026. godine.

“Riječ je o strateškim javnim investicijama, koje se u manje od dvije godine neće moći izvršiti, ako proces javne nabave već nije završen. Sve zemlje članice EU obavezne su kontinuirano informirati javnost o napretku provedbe reformi i javnih ulaganja te na godišnjoj razini na tu temu organizirati i događanje”, upozorava.

Osim toga, kaže i da bi potencijalni dobavljači trebali imati jedinstvenu točku informiranja o budućim infrastrukturnim ulaganjima javnih institucija i ustanova kako bi mogli predvidjeti vezane javne nabave.

“Mrežne stranice (fondova) daju uvid u već objavljene natječaje i nabave no nedostaje najava planiranih aktivnosti. Samo uz pravovremenu informaciju o poslovnim prilikama, postići ćemo željeni dodatni poticaj rastu gospodarstva. Informacije internetske stranice RRF Croatia pokazuju da je tek 25 posto ciljeva NPOO-a ispunjeno, a na popisu ciljeva izostaje lista onih koji su planirani – a kasne”, zaključuje Stojić.