GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Stojić: Zašto vlada redovito ne izvješćuje o statusu svake investicije financirane iz NPOO-a?

Stojić: Zašto vlada redovito ne izvješćuje o statusu svake investicije financirane iz NPOO-a?
ANALITIČARI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.07.2024 / 17:51
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić u novom izdanju redovnih tjednih analiza pod naslovom “Fokus tjedna” naglašava potrebu za povećanjem transparentnosti i informiranosti oko projekata financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Hrvatska je iz EU fondova nove generacije povukla 3,6 milijardi eura, čime prednjači u isplatama tranši. Međutim, kako primjećuje Hrvoje Stojić, većina ispunjenih ciljeva iz NPOO-a odnosi se na provedbu reformi i regulatornih aktivnosti, dok je manji dio vezan uz kompleksna infrastrukturna ulaganja, za koje su rokovi u lipnju 2026. godine.

HUP naglašava potrebu za redovitim objavljivanjem točnih informacija o statusu svake investicije financirane iz NPOO-a. Posebno se ističe da bi statusi izvršenja projekata trebali biti redovito objavljivani na službenim stranicama Ministarstva financija, koje su zadnji put ažurirane 2022. godine.

“Bilo bi izuzetno korisno imati precizne informacije o tome u kojoj je fazi svaka od investicija financirana iz NPOO-a, s obzirom na to da se veliki broj projekata mora realizirati do 30. lipnja 2026.”, navodi se u analizi.

S obzirom na to da su alokacije iz EU fondova u posljednje dvije godine generirale gotovo dva postotna boda realnog rasta BDP-a, a ove bi godine potencijalno mogle donijeti i veći utjecaj kratkoročnoj potencijalnoj stopi rasta od 3-3,5 posto, interes poslovne javnosti o realizaciji investicija financiranih kroz ovaj instrument očekivano je velik. Upozoravaju i da smo već na sredini novog financijskog razdoblja (VFO 2021.- 2027.), a jako je malo objavljenih natječaja, što bi moglo ugroziti konačni rezultat povlačenja raspoloživih sredstava.

U HUP-u se slažu s preporukama Europske komisije po kojima je nužno jačati kapacitet stručnih službi za EU fondove, osobito za pripremu natječaja kao i evaluaciju projekata.

“U razdoblju pred nama, kada su potpore uglavnom namijenjene inovativnim proizvodima i procesima, čekanje od 18 mjeseci od objave natječaja do ugovaranja projekta umanjuje upravo faktor inovativnosti koju želimo poticati. Naime, ubrzane tehnološke promjene tijekom 18 mjeseci lako će u tom periodu inicijalnu ideju patentiranja inovacije učiniti zastarjelom. Zbog kašnjenja u provedbi višegodišnjeg financijskog okvira, administracija koja vodi EU fondove treba aktivnije surađivati s prijašnjim i potencijalnim korisnicima u pripremi natječaja”, navodi Stojić.

Dodaje i da u fokusu treba biti želja za realizacijom investicije i utjecaj kojeg projekt ima na razvoj društva i ekonomije stoga se ne smije događati “rušenje” projekta zbog nenamjerno izostavljenog papira, već omogućiti dopunu natječajne dokumentacije. Poduzetnicima (ali i svim drugim korisnicima EU sredstava) trebaju pravovremene i precizne informacije o tome koji natječaji će se objavljivati u idućih 12 mjeseci te za koje vrste ulaganja.

Poslovni sektor zainteresiran je i kao investitor ali i isporučitelj robe, radova i usluga na projektima iz EU fondova i NPOO programa, ali je za njegovo aktivnije sudjelovanje nužno osigurati pravovremenu informaciju. Primjerice, ako na vrijeme ne znaju što će se financirati u pojedinom kvartalu tekuće godine, poduzetnici ne mogu spremno dočekati priliku za investicije, upozorava Stojić.

S obzirom na to da se velik dio javnih investicija provodi kroz NPOO te opravdan interes poslodavaca za uvid u napredak provedbe reformi, HUP se zalaže za objavu analize statusa realizacije svih planiranih investicija s provedbenim rokovima u kolovozu 2026. godine.

“Riječ je o strateškim javnim investicijama, koje se u manje od dvije godine neće moći izvršiti, ako proces javne nabave već nije završen. Sve zemlje članice EU obavezne su kontinuirano informirati javnost o napretku provedbe reformi i javnih ulaganja te na godišnjoj razini na tu temu organizirati i događanje”, upozorava.

Osim toga, kaže i da bi potencijalni dobavljači trebali imati jedinstvenu točku informiranja o budućim infrastrukturnim ulaganjima javnih institucija i ustanova kako bi mogli predvidjeti vezane javne nabave.

“Mrežne stranice (fondova) daju uvid u već objavljene natječaje i nabave no nedostaje najava planiranih aktivnosti. Samo uz pravovremenu informaciju o poslovnim prilikama, postići ćemo željeni dodatni poticaj rastu gospodarstva. Informacije internetske stranice RRF Croatia pokazuju da je tek 25 posto ciljeva NPOO-a ispunjeno, a na popisu ciljeva izostaje lista onih koji su planirani – a kasne”, zaključuje Stojić.

Tagovi: stojić, npoo, hup, investicije, fondovi eu
PROČITAJ I OVO
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
NEPLAĆENI RAD
U Hrvatskoj alarmantno puno prekovremenog neplaćenog rada
ZAGREB - Podaci Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Podignut kreditni rejting Turske
REJTING
Podignut kreditni rejting Turske
ANKARA - Moody's je podigao kreditni rejting Turske, navodeći poboljšano upravljanje, čvršći stav o monetarnoj politici i napredak u pogledu inflacije, zadržavajući pritom izglede zemlje kao "pozitivne".
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
LICEMJERJE
Samo kod nas: Sindikati brane vladu
ZAGREB - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je danas da je oko javnih financija dignuta bezrazložna panika te ustvrdio kako je teza da zbog rasta plaća u javnim i državnim službama sada treba rezati rashode, investicije i projekte netočna i zlonamjerna.
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
USPORAVANJE
U Njemačkoj u lipnju usporen pad proizvođačkih cijena
BERLIN - U Njemačkoj su cijene na razini proizvođača u lipnju pale za 1,6 posto na godišnjoj razini, što je najmanje otkako su počele padati u srpnju prošle godine, objavio je danas njemački statistički ured Destatis.
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
RAST
Prosječna neto plaća na godišnjoj razini porasla za 17 posto
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE