EKONOMIJA
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj na povijesno najnižoj razini |
   |
| Objavljeno: 26.05.2025 / 09:04 |
| Autor: RBA analize |
| ANALIZA - Stopa registrirane nezaposlenosti spustila se u travnju na povijesno niskih 4,6% (sa 5,1% u ožujku). U skladu je to s mjesečnim smanjenjem registriranih nezaposlenih osoba (-10,2%) uz stagnaciju aktivnog stanovništva u odnosu na ožujak 2025. |
|
Aktivno stanovništvo brojilo je na kraju travnja 1.783.463 osoba, dok je broj registriranih nezaposlenih iznosio povijesno niskih 81.497 osoba. Na godišnjoj razini, u odnosu na travanj 2024. godine, registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 1,0 postotni bod. Smanjenje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je godišnjeg pada broja registriranih nezaposlenih (-17,5%) dok je broj aktivnog stanovništva zadržan na razini iz travnja 2024. S druge strane, prema privremenim podacima DZS-a o kretanju zaposlenosti, broj zaposlenih iznosio je u travnju 1.701.966 osoba, što je povećanje za 1,0% na godišnjoj razini. Od toga se 1.468.293 osoba ili 86,3% odnosilo na zaposlene u pravnim osobama, 216.160 osoba ili 12,7% na zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama i 17.513 osoba ili 1,0% na osiguranike poljoprivrednike. Najsnažnija dinamika rasta zaposlenosti na godišnjoj razini zabilježena je u djelatnostima Javnog sektora: Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje te Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+4,8% u obje kategorije) na što su upućivali i podaci o kretanju osiguranika HZMO-a u travnju. Slijedi rast broja zaposlenih u kategoriji Prijevoz i skladištenje (+3,4%) te Umjetnost, zabava i rekreacija (+2,7%) i Obrazovanje (+2,5%). U suprotnom smjeru ponajviše je djelovao pad broja zaposlenih zabilježen u Poslovanju nekretninama (-2,7%) te Poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-2,7%). U Prerađivačkoj industriji broj zaposlenih u odnosu na travanj 2024. bio je niži za 2,8%. U razdoblju od siječnja do travnja najveću godišnju stopu rasta zaposlenosti u odnosu na isto razdoblje 2024. također bilježe djelatnosti Javnog sektora: Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+5,3%), Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (+4,9%), Obrazovanje (+2,4%). Također izraženiji rast u promatranom periodu bilježi Prijevoz i skladištenje (+4,3%). S druge strane, u djelatnostima Poslovanje nekretninama, Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i Prerađivačka industrija broj zaposlenih je smanjen. Rast zaposlenosti nastavit će se i do kraja godine, uz uobičajen sezonski obrazac kretanja, iako skromnijom dinamikom. Stopa nezaposlenosti time će se nastaviti zadržavati blizu rekordno niskih razina, iako će na godišnjoj razini pad biti skromniji nego prijašnjih godina. |
|
|
| Tagovi: #Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, #nezaposlenost, #tržište rada |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |
