Strah od koronavirusa potamnio očekivanja za gospodarstvo u EU, eurozoni i Hrvatskoj

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u ožujku za 9,3 boda u odnosu na veljaču, na 103,3 bodova, pokazuje izvješće Europske komisije, objavljeno u ponedjeljak.

To je njegov najveći pad otkada je EK počela prikupljati i obrađivati podatke za Hrvatsku.

Komisija pritom upozorava na moguću kompromitiranu točnost podataka kompletnog izvješća i upitnu usporedbu među zemljama budući da su zbog ograničenja kretanja i rada bili prisiljeni obustaviti prikupljanje odgovora.

Hrvatska je prema izvješću među zemljama u kojima su uspjeli prikupiti gotovo sve odgovore na anketu, što bi signaliziralo točnost podataka.

Oko tri četvrtine odgovora prikupljeno je u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji dok podaci za Sloveniju, Luksemburg i Sloveniju nisu prikupljeni.

Izvješće za Hrvatsku pokazuje da je koronakriza u mjesecu na izmaku najteže pogodila raspoloženje u uslužnom sektoru, što se očitovalo u padu indeksa za 17,6 bodova, najvećem otkada je EK počela prikupljati podatke.

Maloprodaja i građevinski sektor također su pogođeni valom pesimisma, koji se očitovao u padu indeksa za 13,5 odnosno 10,3 boda.

Snažno su pogoršana i očekivanja menadžera u industriji čiji je indeks u odnosu na veljaču pao za 8,2 boda.

Poljuljani su i potrošači, indeks čiji je očekivanja pao za 5,5 bodova.

Pokazatelj očekivanja zapošljavanja (EEI) također je pao, za 1,6 bodova u odnosu na veljaču, signalizirajući ocjenu menadžera da će zapošljavati manje radnika.

Dramatično pogoršanje u EU i eurozoni

U Europskoj uniji i eurozoni ekonomska je klima u ožujku "dramatično" pogoršana u odnosu na veljaču, konstatiraju u EK, ukazujući na pad ESI-ja za 8,2 odnosno 8,9 bodova.

To je najveći pad otkada je Komisija 1985. godine počela objavljivati izvješća.

Najviše su pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, čiji je indeks u EU pao za 12,2 boda, te za 13,3 boda u eurozoni.

Maloprodaja je također iskazala znatno veći val pesimizma nego u veljači, pa je tako indeks u EU pao za 7,4 boda, te za 8,1 bod u eurozoni.

Koronakriza zabrinula je i potrošače, čiji je indeks u EU pao za 4,5 bodova, te za pet bodova u eurozoni. Osjetno veću zabrinutost iskazala je i industrija, čiji su indeksi pali za 4,2 u EU te za 4,6 bodova u eurozoni.

Najmanje je poljuljan građevinski sektor, čiji menadžeri također očekuju lošije poslovno razdoblje, s obzirom na pad indeksa za 2,5 bodova u EU te za 2,7 bodova u eurozoni.

Menadžeri na oba područja također predviđaju da će u idućem razdoblju manje zapošljavati nove radnike. Tako je EEI u Europskoj uniji pao za 9,7 bodova, a u eurozoni za 10,9 bodova, pokazuje izvješće EK.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše je oslabila ekonomska klima u Italiji, koja je do nedjelje navečer bilježila ukupno 97.689 slučajeva zaraze a COVID-u 19 podleglo je ukupno 10.779 ljudi.

Talijanski ESI pao je 17,6 bodova u odnosu na veljaču.

Indeks za Njemačku pao je 9,8 bodova a za Francusku za 4,9 bodova. Najblaži pad bilježila je Španjolska, za 3,4 boda.