GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Studija izračunala koliko iznose ekonomske posljedice koronavirusa

Studija izračunala koliko iznose ekonomske posljedice koronavirusa
IZRAČUN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.07.2020 / 07:56
Autor: SEEbiz / vidi.hr
SYDNEY - U trenutku pisanja ovog članka u svijetu je potvrđeno 12.462.531 slučajeva zaraze Covid-19 koronavirusom i 558.795 umrlih osoba, no osim tih brojki vezanih uz zdravlje ljudi, zbrajaju se i ekonomske posljedice, koje su po mnogima stvorile još veći negativni utjecaj na naš planet, kojem je korona kao jedino dobro donijela smanjenje onečišćenja okoliša.

Australsko istraživačko vijeće ARC odlučilo je financirati veliku međunarodnu studiju o utjecaju pandemije na globalnu ekonomiju, u koju su se uključili brojni znanstvenici širom svijeta pod vodstvom Sveučilišta u Sidneyu.

Studija objavljena u časopisu PLOS ONE, ukazuje da je COVID-19 koštao svjetsku ekonomiju čak 3,8 bilijuna dolara i doveo do brojke od 147 milijuna nezaposlenih osoba.

Dobar dio od tih 3,8 bilijuna dolara otpada na provođenje mjera koje su svjetske države poduzimale kako bi smanjile širenje virusa, kao i na ekonomske mjere pomoći tvrtkama i pojedincima kojima je onemogućeno poslovanje. Sektor koji je u svijetu najviše pogođen pandemijom je industrija transporta, a velike posljedice su trpjele i još trpe sektori trgovine, turizma, energije i financija, ponajviše u Aziji, Europi i SAD-u.

Studija ukazuje da se jedina pozitivna strana pandemije odrazila na okoliš, pa je došlo do najvećeg pada emisija stakleničkih plinova u povijesti čovječanstva.

Oko 2,1 bilijun dolara je gubitak od neisplaćivanja plaća, a 536 milijardi dolara gubitka je nastalo zbog smanjenja međunarodnog trgovanja.

Globalna ekonomska situacija i postojeći gubici radnih mjesta odraziti će se ubrzo na kvantitetu i kvalitetu poslova, kao i na ranjive grupe zaposlenika poput migranata i nekvalificiranih radnika koji se ne mogu prilagoditi radu u virtualnom okruženju.

Pored toga, ovo će izazvati i produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih te bi moglo srušiti čitave sustave zdravstvene zaštite u zemljama sa skromnijim prihodima.

Što se tiče okoliša, pandemija je tu napravila doista dobar posao, jer je došlo do smanjenja štetnih emisija za 2,5 gigatona, odnosno oko 4,6 posto od ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu. Pored toga, bilježi se i pad opasnih PM2.5 čestica za 2,8 posto i sumpornog dioksida za 2,9 posto.

Jedna od autorica ove studije dr. Arunima Malik, izjavila je da je ovo najveći ekonomski šok od velike depresije, kada je globalna ekonomija potonula za 15 posto, dok je istovremeno najveći pad emisija stakleničkih plinova u povijesti doveo do znatnog smanjenja smrti izazvanih onečišćenjem, što bi neka druga studija jednog dana mogla također izračunati.

Studija je također pokazala da je zbog pandemije 3 milijarde ljudi rečeno da ostanu kod kuće, od čega je više od jedne milijarde osoba završilo u izolaciji samo u Indiji.

Za potrebe provođenja ove studije istraživači su koristili podatke iz 38 svjetskih regija i 26 industrijskih sektora, koji su na različite načine trpjeli ekonomske posljedice pandemije, pa je primjerice do gubitaka u zemljama OPEC-a došlo jer nisu crpili dovoljno nafte zbog smanjenja potražnje u transportnom sektoru.

Što se tiče točnosti rezultata ove studije, podpredsjednik savjeta Sveučilišta u Sydneyu dr. Michael Spence kaže da je njihov rad omogućila takozvana kolaborativna "foot print" platforma koju su osnovali prije deset godina, što im danas omogućuje brzo i pouzdano simuliranje svjetske ekonomije kako bi se vidjelo kako društvo i okoliš utječu na našu potrošnju.

Istraživanje je provedeno u globalnom MRIO laboratoriju u oblaku, gdje su se svi podaci iz međunarodne kolaboracije prikupljali, što je potom omogućilo da se računalnim modelom dođe do ovih brojki koje su po mišljenju znanstvenika vrlo točne.

Tagovi: globalna ekonomija, ekonomske posljedice koronavirusa, koronavirus
PROČITAJ I OVO
Marić: Ove godine manji pad proračunskih prihoda od originalno predviđenog
OTKRIĆA
Marić: Ove godine manji pad proračunskih prihoda od originalno predviđenog
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je izjavio da će ove godine pad proračunskih prihoda biti nešto manji od originalno predviđenog.
Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano u listopadu
LOŠ TREND
Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano u listopadu
BERLIN - Poslovno ozračje u Njemačkoj pogoršano je u listopadu prvi puta u šest mjeseci budući da poslovne čelnike sve više brine novi val zaraze covidom 19, objavio je u ponedjeljak ekonomski institut ifo.
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
PREPORUKE
Svetska banka novoj vladi Srbije preporučuje dva prioriteta
BEOGRAD - Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ngdeva preporučio je dva prioriteta za novu vladu Srbije – konsolidaciju zdravstvenog sistema i nastavak reformi.
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
PAD
Ekonomija eurozone pala u listopadu, drugi koronaval pogodio sektor usluga
BRUXELLES - Gospodarstvo eurozone palo je u listopadu budući da je ubrzani rast u industriji nadjačalo naglo pogoršanje u sektoru usluga u uvjetima drugog vala pandemije koronavirusa, pokazalo je u petak istraživanje londonske kompanije Markit.
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije premašio 27 milijardi evra
BEOGRAD - U 2020. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 24,3 milijarde evra (oko 53 odsto BDP), dok je zaduženost zemlje trenutno premašila 27 milijardi evra, što je nešto više od 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, izjavio je za biznis.rs specijalni savetnik Fiskalnog saveta Srbije Slobodan Minić.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE