Sve očitije usporavanje zapošljavanja u SAD-u |
| Objavljeno: 05.09.2025 / 15:22 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Stvaranje radnih mjesta u kolovozu je oslabilo, što je dodatno pojačalo nedavne znakove slabljenja tržišta rada i vjerojatno održalo Federalne rezerve na putu prema široko očekivanom smanjenju kamatnih stopa kasnije ovog mjeseca. |
|
Broj zaposlenih izvan poljoprivrednog sektora porastao je za samo 22.000 u mjesecu, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,3%, prema izvješću Zavoda za statistiku rada u petak. Ekonomisti koje je anketirao Dow Jones očekivali su porast broja zaposlenih za 75.000. Izvješće je pokazalo značajno usporavanje u odnosu na srpanjski porast od 79.000, koji je revidiran prema gore za 6.000. Revizije su također pokazale neto gubitak od 13.000 u lipnju nakon što je prethodna procjena snižena za 27.000. „Tržište rada gubi na snazi, a kolovoško izvješće, zajedno s revizijama prema dolje, sugerira da idemo u turbulencije bez postignutog mekog slijetanja.“, rekao je Daniel Zhao, glavni ekonomist na web stranici za zapošljavanje Glassdoor. Prebrojavanje zaposlenih bilo je prvo otkako je predsjednik Donald Trump otpustio bivšu povjerenicu BLS-a Eriku McEntarfer nakon objave izvješća o zaposlenosti za srpanj prije mjesec dana. Taj potez uslijedio je nakon što je izvješće pokazalo ne samo slabu razinu stvaranja radnih mjesta već i dramatično smanjenje ukupnih brojeva iz prethodnih mjeseci. Na McEntarferovo mjesto, predsjednik je nominirao ekonomista E.J. Antonija, Trumpovog lojalista iz Heritage Foundationa koji je prethodno kritizirao brojke BLS-a kao politički iskrivljene. William Wiatrowski obnaša dužnost vršitelja dužnosti povjerenika BLS-a. Iako je tempo zapošljavanja bio spor, prosječna satnica porasla je za 0,3% za mjesec, ispunivši procjenu, iako je godišnji dobitak od 3,7% bio nešto ispod prognoze od 3,8%. Zapošljavanje je otežano smanjenjem broja zaposlenih u saveznoj vladi, koja je izvijestila o padu od 15.000. Zdravstvo je ponovno predvođeno sektorima, dodajući 31 000 radnih mjesta, dok je socijalna pomoć pridonijela 16 000. Veleprodaja i proizvodnja zabilježile su pad od 12 000 u odnosu na prethodni mjesec. Izvješće dolazi u trenutku kada tržišta uvelike očekuju da će Fed sniziti svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda kada objavi svoju sljedeću odluku 17. rujna. Predsjednik FED-a Jerome Powell i njegovi kolege kreatori politike također su pod žestokim kritikama predsjednika jer su na čekanju od posljednjeg smanjenja u prosincu 2024. |
|
|
| Tagovi: #američko tržište rada, #američka ekonomija |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |
| Plenković: Nastojat ćemo deficit držati unutar tri posto |
| ZAGREB - Hrvatska će voditi računa da nakon rebalansa proračuna deficit bude u okviru dopuštenih 3 posto BDP-a koji bi trebao rasti 2,3 posto, javni dug smanjiti se na 55,5 posto, dok će inflacija biti nešto veća od 3 posto zbog energetske krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković. |