GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Sve više stranih radnika u Hrvatskoj radi na crno

Sve više stranih radnika u Hrvatskoj radi na crno
SIVA EKONOMIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 23.03.2018 / 10:02
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Inspektori rada tijekom prošle godine u obavljenim nadzorima kod poslodavaca otkrili su 1.216 radnika na obavljanju posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježje posla za koji se zasniva radni odnos.

No, te radnike poslodavci ili nisu prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje prije početka rada ili ih nisu prijavili na odgovarajuće radno vrijeme ili je, pak, bila riječ o stranim radnicima koji nisu imali dozvolu za rad u Hrvatskoj ili potvrdu o prijavi rada. Od tog ukupnog broja radnika u sivoj zoni, njih je 494 radilo bez prijave, odnosno na crno.

Stoga su inspektori usmenim rješenjem na licu mjesta zabranili obavljanje djelatnosti na mjesec dana kod 308 poslodavaca kod kojih su ti radnici radili. Skoro svaki četvrti poslodavac pribjegao je mogućnosti otkupa kazne te je po svakom radniku zatečenom na radu na crno uplatio po 30 tisuća kuna kazne te si time osigurao nastavak rada i prije isteka od mjesec dana. Ukupno su tako 84 poslodavca za 109 radnika koji su kod njih zatečeni u radu na crno u proračun lani uplatila 3,27 milijuna kuna, piše Novi list.

Lani su poslodavci već u proljeće s početkom građevinskih radova te sve glasnije kako se približavala turistička sezona, pritiskali vlast da omogući i veći uvoz strane radne snage od onog utvrđenog godišnjom kvotom. Domaća radna snaga masovnije je počela odlaziti raditi iste poslove za bolju plaću u razvijenije europske zemlje, a poslodavci su s raznih skupova poručivali kako, posebno u graditeljstvu, ne mogu radnicima dati veće plaće. No, snašli su se. Dijelom i zapošljavajući strane radnike na crno.

Pokazuje to i izvješće o radu Inspektorata rada za prošlu godinu koji posjedujemo. Iz tog dokumenta je vidljivo da je, u odnosu na godinu ranije, blago povećan broj radnika u nezakonitom radu s 858 u 2016. godini na 895 lani, što je broj bez stranih radnika. A inspektori su lani u nezakonitom radu zatekli i 321 stranog radnika što je u odnosu na 2016. godinu porast od preko 50 posto. Te je godine u nezakonitom radu zatečeno 140 stranih radnika, dok je 2015. godine zatečeno 97 stranaca u nezakonitom radu, a 2014. godine zatečena su 93 strana radnika. Pritom su lani u području radnih odnosa obavljena 24.234 inspekcijska posla – gotovo 11,5 tisuća manje nego u 2016. – a otkriven je veći broj nezakonitog zapošljavanja od strane poslodavaca.

Među ostalim, u području rada, inspektori su lani protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavca podnijeli 115 kaznenih prijava, od čega se 93 odnose na neisplatu dijela ili cijele plaće. Ostale su podnošene zbog povrede prava iz socijalnog osiguranja, povrede prava na rad, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, skidanja i povrede službenog pečata, a jedna kaznena prijava podnesena je i zbog zlostavljanja na radu.

Kao i prethodnih godina, većina otkrivenih prekršaja iz rada odnosi se na neizdavanje radniku pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, (u slučaju kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku) ili nedostavljanje radniku primjerka prijave na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku, zatim nedostavljanje radniku obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, nevođenje evidencije o radnicima i o radnom vremenu ili nevođenje te evidencije na propisani način, nezakoniti prekovremeni rad kao i onemogućavanje korištenja dnevnog odmora radnika. Među najučestalijim prekršajima su i nezakonito sklapanje ugovora na određeno vrijeme, onemogućavanje korištenja tjednog odmora radnika, nedostavljanje radniku obrazloženog otkaza ugovora o radu u pisanom obliku, kao i onemogućavanje korištenja godišnjeg odmora na propisan način.

Najveći broj inspekcijskih nadzora primjene propisa iz rada lani je, kao i prije dvije godine, obavljen u ostalim uslužnim djelatnostima (članske organizacije, popravak računala i predmeta za osobnu upotrebu, pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda, frizerski saloni, saloni za uljepšavanje, kao i za njegu i održavanje tijela). Stoga ne čudi da 46 posto otkrivenih i procesuiranih prekršaja otpada na ostale uslužne djelatnosti. Potom slijedi građevinarstvo s 14 posto otkrivenih i procesuiranih prekršaja, slijedi trgovina (10 posto) te usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9 posto).

Tagovi: strani radnici u Hrvatskoj, siva ekonomija
PROČITAJ I OVO
G7: Infrastrukturnim planom protiv kineske inicijative Pojas i put
PLANOVI
G7: Infrastrukturnim planom protiv kineske inicijative Pojas i put
LONDON - Skupina sedam bogatih država G7 objavit će u subotu novi globalni infrastrukturni plan kao odgovor na kinesku inicijativu Pojas i put, rekao je visoki dužnosnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena.
S&P zadržao kreditni rejting Srbije
REJTING
S&P zadržao kreditni rejting Srbije
BEOGRAD – Uprkos globalnoj krizi i produženom trajanju pandemije, agencija Standard & Poor’s zadržala je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, uz stabilne izglede za njegovo dalje povećanje i dobijanje investicionog rejtinga, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Reuters: Crna Gora pregovara sa EU o kineskom dugu
PREGOVORI
Reuters: Crna Gora pregovara sa EU o kineskom dugu
BRUXELLES – Crna Gora sa velikim dugom prema Kini pregovara o uzimanju stotina miliona evra povoljnog kredita Evropske unije i priprema se za rasprodaju državne imovine kako bi smanjila svoju finansijsku zavisnost od Pekinga, rekli su visoki evropski zvanicnici za Reuters.
Njemačka kupila podatke o mogućim poreznim prevarama u Dubaiju
PODACI
Njemačka kupila podatke o mogućim poreznim prevarama u Dubaiju

BERLIN - Njemačka je kupila podatke koji bi poreznicima trebali pomoći da otkriju porezne prevare njemačkih državljana, objavio je u petak ministar financija Olaf Scholz.

Vujčić: Rast bi mogao biti i veći od 5,9 posto
GUVERNER
Vujčić: Rast bi mogao biti i veći od 5,9 posto
ROVINJ - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je na 9. susretu guvernera i bankara regije koji se održava u Rovinju, rekao da bi gospodarski rast ove godine mogao biti i veći od 5,9 posto, stope iz najnovije projekcije središnje banke
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE