Švedski obavještajci: Ruska ekonomija posrće unatoč rastu naftnih prihoda

Thomas Nilsson, šef švedske Vojne obavještajne i sigurnosne službe, rekao je za Financial Times da bi Rusiji trebalo da cijene sirove nafte Ural, njezine glavne mješavine nafte, ostanu iznad 100 dolara po barelu godinu dana kako bi zatvorila svoj proračunski deficit, a znatno dulje od toga kako bi izgladila svoje druge ekonomske probleme.

Vladimir Putin priznao je da rusko gospodarstvo posluje ispod njegovih očekivanja i upozorio da bi skok prihoda od nafte od rata na Bliskom istoku, koji bi mogao iznositi dodatnih 150 milijuna dolara dnevno, bio kratkotrajan.

No, Nilsson je rekao da će se Rusija i dalje mučiti s financiranjem vlastite invazije na Ukrajinu, koja je sada u petoj godini, ako se održi primirje SAD-a i Izraela s Iranom i cijene nafte stabiliziraju.

„Oni i dalje imaju sistemski problem“, rekao je Nilsson u rijetkom intervjuu u svom uredu u Stockholmu. „Nije održivi model rasta proizvoditi materijal za rat koji se zatim uništava na bojnom polju“, rekao je.

Problemi i u obrambenom sektoru

Nilsson je rekao da su se ruski ekonomski problemi proširili na sam obrambeni sektor, koji je odgovoran za većinu rasta zemlje dok se civilni sektor bori.

Moskva je preusmjeravala sredstva u područja gdje se priroda rata mijenja, posebno bespilotne sustave i oružje dugog dometa, rekao je.

Ali izvan industrije dronova, ruski vojno-industrijski kompleks bio je gubitašan, prepun korupcije i pronevjere te ovisan o kreditiranju državnih banaka, dodao je Nilsson.

Švedska ima obavještajne podatke koji ukazuju na to da Rusija sustavno manipulira podacima kako bi prevarila zapadne saveznike Ukrajine da povjeruju da je njezino gospodarstvo izdržalo teret raskošne ratne potrošnje i zapadnih sankcija, rekao je Nilsson.

Službeni ruski podaci već slikaju alarmantnu sliku za Kremlj. Putin je prošli tjedan primijetio da se ruski BDP smanjio za 1,8 posto u siječnju i veljači, uključujući pad u područjima ključnim za ratne napore poput industrijske proizvodnje i građevinarstva.

Guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina izjavila je dan kasnije da se „vanjski uvjeti sada gotovo stalno pogoršavaju - i za izvoz i za uvoz“.

Podcijenjeni deficit, previsoka inflacija

Nilsson je rekao da je stvarna situacija još gora i da ruska središnja banka podcjenjuje inflaciju, za koju vjeruje da je bliža ključnoj kamatnoj stopi od 15 posto nego službenih 5,86 posto.

Švedska se složila s BND-om, njemačkom obavještajnom agencijom za vanjsku sigurnost, da Rusija podcjenjuje svoj proračunski deficit za 30 milijardi dolara, a primijetila je i neke financijske pokazatelje koji bi mogli ukazivati na buduću bankarsku krizu, dodala je Nilsson.

„Ako ste stvorili sustav poput Putina, on možda ne zna koliko je ekonomska situacija zapravo loša. Ali čak i s lažnim informacijama koje dobiva, u konačnici ne možete pobjeći od svega ovoga“, rekla je Nilsson.

Švedska slika ruskog gospodarstva nije univerzalno podijeljena. Međunarodne prognoze uglavnom se slažu s predviđanjem same središnje banke da će se inflacija usporiti na oko 5 posto do kraja ove godine.

No, Švedska smatra da Rusija „živi na posuđeno vrijeme“, rekao je Nilsson.

„Rusko gospodarstvo može ući samo u jedan od dva scenarija: dugoročni pad ili šok. U svakom slučaju, nastavit će silazni put prema financijskoj katastrofi.“

Švedska poziva europske zemlje da usvoje zaustavljeni paket sankcija i pojačaju svoju podršku Ukrajini kako bi dodatno iskoristile ruske slabosti.

„Europa još ne čini sve što može da našteti ruskom gospodarstvu. I mislim da moramo biti spremni platiti cijenu. Za sebe“, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stengarda za FT u zasebnom intervjuu. „Iznimno je frustrirajuće“ što nisu sve zemlje EU bile spremne promijeniti svoj energetski model, dodala je.

Ratni ciljevi nepromijenjeni

Putinov cilj osiguranja višestrukih poluga koje bi osigurale kontrolu nad Kijevom nije se promijenio od početka rata, unatoč sve tmurnijim izgledima za rusko gospodarstvo, rekla je Nilsson.

Rusija je mirovne pregovore pod vodstvom SAD-a tretirala kao „političko kazalište“ kako bi pokrila Putinove teritorijalne ambicije, dodao je Nilsson.

To se vjerojatno proteže daleko izvan Putinova deklariranog cilja zauzimanja cijele regije Donbasa na prvoj crti fronta, rekao je, te odsijeca Ukrajinu od crnomorske obale zauzimanjem Odese. „I sam Kijev bi također mogao biti na stolu“, rekao je Nilsson.

No, ruske ekonomske poteškoće bile su slaba točka koja će i dalje ograničavati njezine ratne napore, dodao je.

„Čak i ako ozbiljni problemi u ruskom gospodarstvu neće promijeniti strateške ciljeve ruskog vodstva u ratu u Ukrajini ili njihov pogled na NATO i EU, utjecat će na to kako mogu ostvariti te ciljeve. Utjecat će na to koliko su i koliko su napredne njihove vojne sposobnosti“, dodao je.