Svibanjski signali najavljuju snažan rast BDP-a u drugom kvartalu

Uz mjesečni pad za 2,0%, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je 15,8% godišnje. Nastavljen je tako rast šesti mjesec za redom iako nešto blažom dinamikom u odnosu na travanj kada je godišnja stopa rasta bila najviša do sada zabilježena (+17,3%).

Prema Glavnim industrijskim grupacijama pad na mjesečnoj razini zabilježen je kod svih kategorija, a najizraženiji je bio kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-8,8%) te Energije (-8,4%). S druge strane, s izuzetkom Energije gdje je zabilježena godišnja stopa rasta od 2,5%, kod svih ostalih kategorija zabilježene su visoke dvoznamenkaste godišnje stope rasta, Intermedijarni proizvodi 20,5%, Kapitalni proizvodi 22,6%, Trajni proizvodi za široku potrošnju 36% te Netrajni proizvodi za široku potrošnju 13% u odnosu na svibanj 2020.

Promatrano prema djelatnostima, prerađivačka industrija koja čini preko 80% ukupne proizvodnje u svibnju je bila 18,4% viša na godišnjoj razini dok je u razdoblju od siječnja do svibnja rast iznosio 10,1% (kalendarski prilagođeni indeksi). Pri tome je proizvodnja prehrambenih proizvoda s najvećim udjelom u strukturi (15,63% u svibnju) godišnje bila viša za 14,8% (+6% u kumulativnom razdoblju).

Naposljetku rast prisutan posljednjih mjeseci rezultirao je i razmjerno snažnim rastom obujma industrijske proizvodnje u razdoblju od siječnja do svibnja u odnosu na isto razdoblje 2020. On je prema kalendarski prilagođenim indeksima iznosio 9,9%, a prema izvornim indeksima 9%.

Uz ubrzanje realne mjesečne stope rasta na 6,4% promet u trgovini na malo u svibnju bio je viši za realnih 16,5% (19,5% nominalno) u odnosu na svibanj 2020.

Pri tome je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 11,2%, a promet od trgovine neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 18,2%.

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja promet u maloprodaji realno je viši za 13% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Svi visokofrekventni pokazatelji već sada sugeriraju nastavak pozitivnih trendova i snažan rast u drugom tromjesečju te ohrabruju očekivanja o snažnom oporavku gospodarstva čak i unatoč visokoj razini neizvjesnosti.

Uz učinak baznog razdoblja, posljedica je to i nastavka oporavka, na što upućuju podaci o fiskalizaciji te jačanje domaće i inozemne potražnje. Rast trgovine na malo dodatno je podržan trendovima na tržištu rada, koji osim polaganog rasta zaposlenosti obilježava i nastavak rasta plaća. Uz to treba biti svjestan da je Hrvatska i tijekom svibnja imala jedna od najblažih epidemioloških mjera u Europskoj uniji, a optimizam se pojačavao s izglednom normalizacijom putovanja.