Svjetska banka: BDP će rasti najsporije od razdoblja korone

Sada očekuje da će globalni bruto domaći proizvod (BDP) ove godine porasti za 2,5 posto, što je 0,1 postotni bod manje od prethodne prognoze i 0,4 postotna boda manje nego prošle godine, te najsporije od početka pandemije COVID-19. Očekuje se da će porasti za 2,8 posto u 2027. i 2028. godini.

U Svjetskoj banci posebno izdvajaju visoke cijene energenata, koja potiče inflaciju, te rast troškova zaduživanja zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana.

“Globalni rast trebao bi 2026. usporiti na 2,5 posto, što je smanjenje s 2,9 posto u 2025. Prognoze u odnosu na siječanj ove godine snižene su za dvije trećine zemalja. Očekuje se da će se globalni rast 2027. povećati na 2,8 posto, ali će i dalje biti 0,4 postotna boda manji od prosjeka tijekom 2010-ih“, upozoravaju iz Svjetske banke.

Zbog slabog rasta zemalja u razvoju, zaustavljen je i rast njihova dohotka prema razinama naprednih zemalja. Naime, u svim zemljama u razvoju, osim u Kini i Indiji, do 2028. dohodak po stanovniku gotovo se deset godina neće približiti razinama u naprednim zemljama.

U izvješću se upozorava i da je zatvaranje Hormuškog tjesnaca znatno poremetilo energetska tržišta, pri čemu se očekuje da će, uz pretpostavku da će se najgori poremećaji ublažiti u srpnju, prosječna cijena sirove nafte Brent u ovoj godini iznositi 94 američka dolara, što je 36 posto više od razina u prošloj godini.

Ove godine se očekuje i znatno povećanje cijena gnojiva, što će se preliti na cijene hrane. Svi ti pritisci povećavaju globalnu inflaciju, koja bi se ove godine trebala povećati na 4,0 posto, a što predstavlja znatan skok u odnosu na 3,3 posto u 2025. godini.

U izvješću se upozorava kako su rizici i dalje veliki. Naime, ako poremećaji u opskrbi budu ozbiljniji od onih koji se trenutačno pretpostavljaju i ako budu popraćeni znatnim financijskim stresom, globalni rast mogao bi se u 2026. smanjiti na samo 1,3 posto, dok bi se inflacija povećala na 4,4 posto.

“Očekuje se da će se ove godine rast u zemljama u razvoju s 4,4 posto u 2025. smanjiti na niskih 3,6 posto, kao u razdoblju nakon pandemije, prije nego što se 2027. vrati na 4,2 posto. Zemlje Zaljeva, koje su izravno pogođene sukobom, najviše će pretrpjeti jer će se njihov rast s 3,9 posto u 2025. strmoglaviti na gotovo nulu u 2026. U izvješću se predviđa da će se rast u tim zemljama 2027. – 2028. vratiti na otprilike pet posto, kad se oporavi trgovina i započnu ulaganja u obnovu“, ističu u Svjetskoj banci.