GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Svjetska banka: BiH je 2020. zahvatila najgora kriza posljednjih 25 godina

Svjetska banka: BiH je 2020. zahvatila najgora kriza posljednjih 25 godina
KRIZA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.05.2021 / 08:24
Autor: SEEbiz / Klix.ba
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je u prošloj godini doživjela veliki ekonomski pad zbog pandemije koronavirusa, a uz globalni napredak ove godine, očekuje se i postepeni oporavak zemlje. Ovo se navodi u redovnom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Analitičari ove važne međunarodne finansijske institucije navode kako politički izazovi, usporen rast ekonomija Evropske unije te dugo odgađane reformi predstavljaju rizik za oporavak smanjenog intenziteta.

"Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020. Nakon ove recesije uzrokovane pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 procenta u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 procenta. U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji", navodi se.

Izvještaj obuhvata i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 procenta, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inostranstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 procenata, dinamika i tok oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvještaju.

"Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istakla – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u periodu nakon pandemije", kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Izvještaj preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

"Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala", izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020. – to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.

Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.

Tagovi: Svjetska banka, ekonomija BiH, koronakriza
PROČITAJ I OVO
NBS: Bruto devizne rezerve na kraju aprila pale na 14 milijardi evra
REZERVE
NBS: Bruto devizne rezerve na kraju aprila pale na 14 milijardi evra
BEOGRAD - Na kraju aprila bruto devizne rezerve su bile niže za 278,1 milion evra u odnosu na kraj prethodnog meseca, što je rezultat prvenstveno odliva po osnovu plaćanja obaveza države .
AmCham: Privreda se oporavlja brže nego što smo očekivali
OPORAVAK
AmCham: Privreda se oporavlja brže nego što smo očekivali
BEOGRAD – Primetan je optimizam u procenama za 2021. godinu kompanija članica AmCham-a zahvaljujući oporavku svetske privrede i fiskalnim i monetarnim podsticajima.
Lane: Oporavak bi mogao biti dug
OPORAVAK
Lane: Oporavak bi mogao biti dug
PARIZ - Pad gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa neće biti onoliko dubok koliki je bio nakon bankarske krize 2008. godine, ali bi oporavak mogao biti prilično dug, rekao je glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane u intervjuu za pariški Le Monde.
MAT: U Srbiji u martu industrijska proizvodnja veća 6,1 odsto
TREND
MAT: U Srbiji u martu industrijska proizvodnja veća 6,1 odsto
BEOGRAD - Industrijska poizvodnja u Srbiji je u martu ove godine međugodišnje povećana za 6,1 odsto, proizvodnja prerađivačke industrije za 6,5 odsto, elektroprivrede za pet, a rudarstva za 5,7 odsto, navodi se u najnovijem broju mesečnika Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
HZZ: Krajem travnja 148.744 nezaposlene osobe
TRŽIŠTE RADA
HZZ: Krajem travnja 148.744 nezaposlene osobe

ZAGREB - Krajem travnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su bile 148.744 nezaposlene osobe, što je na mjesečnoj razini pad za 4,4 posto, a po prvi put u nešto više od godinu dana nezaposlenost je pala i na godišnjoj razini, i to za 6,6 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podatci HZZ-a.

@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE