Svjetska banka: Zemljama u razvoju idućih 25 godina bit će teže nego posljednjih 25 |
| Objavljeno: 18.01.2025 / 09:16 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Prema projekcijama iz najnovijeg izvješća Svjetske banke Global Economic Prospects, zemlje u razvoju, odgovorne za 60 posto globalnog rasta, završit će prvu četvrtinu 21. stoljeća s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine. |
|
Iako će se globalno gospodarstvo stabilizirati u sljedeće dvije godine, očekuje se da će zemlje u razvoju sporije doseći razine dohotka naprednih gospodarstava. Očekuje se da će globalno gospodarstvo rasti za 2,7 posto 2025. i 2026., istim tempom kao 2024., kako se inflacija i kamatne stope postupno smanjuju. Također se očekuje da će u sljedeće dvije godine rast zemalja u razvoju biti stabilan na oko četiri posto. Međutim, takav bi rast bio slabiji nego prije pandemije i ne bi bio dovoljan da potakne napredak potreban za smanjenje siromaštva i postizanje širih razvojnih ciljeva. Ova analiza Svjetske banke prva je sustavna procjena uspješnosti zemalja u razvoju u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Pokazala je da su u prvom desetljeću zemlje u razvoju rasle najbrže od 1970-ih. Međutim, napredak je postupno usporen nakon globalne financijske krize 2008.-2009. Globalna ekonomska integracija također je oslabila: priljevi izravnih stranih ulaganja u zemlje u razvoju, izraženi kao udio u BDP-u, otprilike su se prepolovili u usporedbi s početkom 2000-ih. "Sljedećih 25 godina bit će teže za zemlje u razvoju od posljednjih 25. Većina nekadašnjih pokretača njihova rasta je izgubljena. Zamijenjeni su ogromnim izazovima: visokim razinama duga, slabim ulaganjima i rastom produktivnosti, te U nadolazećim godinama zemlje u razvoju moraju usvojiti nova pravila s naglaskom na unutarnje reforme kako bi ubrzale privatna ulaganja, produbile trgovinske odnose i promicale učinkovitije korištenje kapitala, talenta i energije", rekao je Indermit Gill, šef. Ekonomist Grupe Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. Zemlje u razvoju danas su važnije za globalno gospodarstvo nego što su bile na početku stoljeća. Oni su 2000. činili 25 posto, a danas približno 45 posto svjetskog BDP-a. Povećala se i njihova međuovisnost: više od 40 posto njihove robe izvoze u druge zemlje u razvoju, dvostruko više nego 2000. godine. Zemlje u razvoju također su postale važan izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomoći drugim zemljama u razvoju: u razdoblju od 2019. do 2023. činile su 40 posto svjetskih doznaka, što je povećanje s 30 posto u prvoj godini. desetljeću ovog stoljeća. Zato te zemlje danas imaju veći utjecaj na rast i razvoj u drugim zemljama u razvoju. Na primjer, rast BDP-a od 1 postotnog boda u tri najveće zemlje u razvoju – Kini, Indiji i Brazilu – nakon tri godine obično dovodi do kumulativnog povećanja BDP-a od gotovo 2 posto u drugim zemljama u razvoju. Međutim, ovaj učinak samo je polovica rasta triju najvećih gospodarstava: Sjedinjenih Država, eurozone i Japana. Ukratko, blagostanje u zemljama u razvoju i dalje je snažno povezano s rastom u ova tri napredna gospodarstva. "U svijetu neizvjesne politike i trgovinskih napetosti, zemlje u razvoju trebat će odvažne i sveobuhvatne javne politike kako bi iskoristile neiskorištene prilike za prekograničnu suradnju. Dobar početak bila bi uspostava strateških trgovinskih i investicijskih partnerstava s brzorastućim tržištima modernizacija prometne infrastrukture i standardizacija carinskih postupaka ključni su koraci za smanjenje nepotrebnih troškova i poticanje učinkovitije trgovine. neizvjesnosti u svijetu“, rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke i direktor skupine Economic Outlook. |
|
|
| Tagovi: #Svjetska banka, #zemlje u razvoju, # Ayhan Kose |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Žigman: U 2027. može se očekivati znatno niža inflacija |
| ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman ocijenio je da se u sljedećoj godini može očekivati znatno niža inflacija nego ove godine, te da aktualne projekcije za 2027. prognoziraju inflaciju između dva i tri posto za Hrvatsku i za EU. |
| Plenković: Očekujemo da će sljedeće godine inflacija biti oko 3 posto |
|
ZAGREB - Na samom početku 222. sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posljednju telefonsku sjednicu Vlade, na kojoj je Vlada ponovno intervenirala u cijenu goriva. |
| Cijene energije glavni generator rasta inflacije |
| ANALIZA - Rast potrošačkih cijena ubrzao je na godišnjoj razini s 4,7% u rujnu na 4,9% u listopadu. Najznačajniji doprinos ubrzanju pružile su više cijene energije. |
| HNB: inflacija mjerena HIPC-om ubrzala zbog cijena hrane i u manjoj mjeri energije |
| ZAGREB - Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u listopadu je ubrzala na 4,4 posto s 4,3 posto u rujnu, zbog ubrzavanja inflacije cijena hrane i u manjoj mjeri energije, dok je temeljna inflacija usporila s 3,3 na 3,2 posto, komentirala je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). |
| Inflacija u listopadu ubrzala na 4,9 posto, najveći rast cijena bilježi energija |
| ZAGREB - Inflacija u Hrvatskoj nastavila je rasti i u listopadu, četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su u prosjeku 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan ove godine cijene su porasle za 0,7 posto. |