Trump: Potpisana pisma o carinama upućena na adresu dvanaest država, bit će poslana u ponedjeljak |
| Objavljeno: 05.07.2025 / 18:05 |
| Autor: SEEbiz |
| WASHINGTON - Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je potpisao pisma upućena 12 zemalja u kojima su navedene različite razine carina s kojima će se suočiti na robu koju izvoze u Sjedinjene Države, a ponude "uzmi ili ostavi" bit će poslane u ponedjeljak. |
|
Trump je, razgovarajući s novinarima u zrakoplovu Air Force One dok je putovao u New Jersey, odbio imenovati uključene zemlje, rekavši da će to biti objavljeno u ponedjeljak. Trump je ranije u četvrtak novinarima rekao da očekuje da će prva serija pisama biti poslana u petak, na državni praznik u Sjedinjenim Državama, iako je datum sada pomaknut. U globalnom trgovinskom ratu koji je prevrnuo financijska tržišta i izazvao borbu među kreatorima politike za zaštitu svojih gospodarstava, Trump je u travnju najavio osnovnu carinsku stopu od 10% i dodatne iznose za većinu zemalja, neki dosežu i do 50%. Međutim, sve osim osnovne stope od 10% naknadno su obustavljene na 90 dana kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o osiguranju sporazuma. To razdoblje završava 9. srpnja, iako je Trump rano u petak rekao da bi carine mogle biti i veće - do 70% - a većina bi trebala stupiti na snagu 1. kolovoza. „Potpisao sam neka pisma i bit će poslana u ponedjeljak, vjerojatno dvanaest“, rekao je Trump kada su ga pitali o njegovim planovima na području carina. „Različiti iznosi novca, različiti iznosi carina.“ Trump i njegovi glavni pomoćnici isprva su rekli da će pokrenuti pregovore s brojnim zemljama o carinskim stopama, ali američki predsjednik se pokajao zbog tog procesa nakon ponovljenih neuspjeha s glavnim trgovinskim partnerima, uključujući Japan i Europsku uniju. Nije se osvrnuo na svoje predviđanje da bi se neki širi trgovinski sporazumi mogli postići prije roka 9. srpnja. Promjena u strategiji Bijele kuće odražava izazove dovršetka trgovinskih sporazuma o svemu, od carina do necarinskih barijera poput zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda, a posebno u ubrzanom roku. Za dovršetak većine prošlih trgovinskih sporazuma bile su potrebne godine pregovora. Jedini trgovinski sporazumi postignuti do danas su s Velikom Britanijom, koja je u svibnju postigla dogovor o zadržavanju stope od 10% i izborila povlašteni tretman za neke sektore, uključujući automobile i zrakoplovne motore, te s Vijetnamom, smanjenjem carina na mnoge vijetnamske proizvode na 20% s prethodno prijećenih 46%. Mnogim američkim proizvodima bio bi dopušten ulazak u Vijetnam bez carine. Sporazum koji se očekivao s Indijom nije se ostvario, a diplomati EU-a u petak su rekli da nisu uspjeli postići napredak u trgovinskim pregovorima s Trumpovom administracijom te da sada mogu pokušati produžiti status quo kako bi izbjegli povećanje carina. |
|
|
| Tagovi: #donald trump, #trumpove carine, #amerika |
| PROČITAJ I OVO | ||
| Druga procjena DZS-a: Inflacija u rujnu 4,7 % |
| BEOGRAD - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u rujnu 4,7 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao drugi mjesec zaredom. |
| Nobelova nagrada za ekonomiju za mikroekonomske temelje stabilizacijske politike |
|
OSLO - Nobelova nagrada za ekonomiju ove je godine dodijeljena Amerikancima Robertu E. Hallu i Michaelu Woodfordu za njihov doprinos makroekonomskoj stabilizaciji temeljenoj na mikroekonomskim temeljima, objavila je u Stockholmu Kraljevska švedska akademija znanosti. |
| MMF snizio prognozu rasta za hrvatsko gospodarstvo |
| WASHINGTON - Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). |
| Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1.738 eura |
| ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.738 eura, što je pad za 1,5 posto u odnosu na mjesec prije i porast za 7,1 posto u odnosu na srpanj lani, pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. |
| Arsić: Grad Beograd je najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije |
| BEOGRAD - Najveći ekonomski rizik za javne financije Srbije trenutno je Grad Beograd - njegove financije, visoki deficit, gubici lokalnih javnih poduzeća, nedostatak realizacije investicija..., rekao je profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu. |