GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 12,4 milijarde kuna

U 2021. deficit konsolidiranog općeg proračuna 12,4 milijarde kuna
DUG
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.04.2022 / 16:45
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Deficit konsolidirane opće države na kraju 2021. iznosio je 12,4 milijarde kuna ili 2,9 posto BDP-a, što je više no dvostruko manje u odnosu na 2020., kada je deficit dosezao 27,7 milijardi kuna ili 7,3 posto BDP-a, pokazuje travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje je u petak objavio DZS.

U 2019. suficit je iznosio 969 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, dok je u 2018. deficit bio 116 milijuna kuna ili 0,02 posto BDP-a, podsjetili su iz Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2021. godine dosegnuo je 334,6 milijardi kuna, što čini 79,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, taj dug je u 2020. iznosio 330,4 milijarde kuna, odnosno 87,3 posto BDP-a, u 2019. 293,2 milijarde kuna ili 71,1 posto BDP-a, a u 2018. godini 286,6 milijardi kuna, odnosno 73,3 posto BDP-a.

Kako su istaknuli iz DZS-a, velik utjecaj na iznos deficita u 2021. imao je deficit proračunskog salda državnog proračuna u iznosu od 14,97 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a, iako poboljšan u odnosu na prethodnu godinu za 7,02 milijarde kuna.

"Razlog manjka proizlazi iz poduzimanja dalekosežnih mjera na rashodnoj strani proračuna radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost zbog pandemije bolesti covid-19 te financiranja troškova za očuvanje zdravlja građana, koje se nastavilo i u 2021. godini", pojasnili su.

Zamjetan trend povećanja poreznih i prihoda od socijalnih doprinosa

U 2021. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 83,1 milijardu kuna, što je porast od 17,5 posto u odnosu na 2020., dok su tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni u iznosu od 23,3 milijarde kuna, odnosno 5,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Nadalje, prihodi od neto socijalnih doprinosa u 2021. iznosili su 48,9 milijardi kuna te su bili 10,7 posto viši nego u 2020. godini.

"Nakon znatnog deficita koji je zabilježen u 2020. zbog aktivnosti vezanih za pandemiju bolesti covid-19, u 2021. je zamjetan trend povećanja poreznih prihoda, socijalnih doprinosa, poboljšanja financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te primljenih kapitalnih i tekućih transfera. Utjecaj na pad deficita imalo je i smanjenje pojedinih rashodnih kategorija, poput bruto investicija u fiksni kapital, plaćenih kamata te isplaćenih subvencija", naveli su iz DZS-a.

U 2021. su kamatni rashodi iznosili 6,7 milijardi kuna, što je za 10,9 posto manje nego u 2020. kada su iznosili 7,5 milijardi kuna.

Pad investicija za 3,5 posto

No, naveli su iz DZS-a, u 2021. je zabilježen pad investicija, na 20,6 milijardi kuna, što je 3,5 posto manje nego u 2020. godini. "Rashodi kapitalnih transfera na osnovi plaćanja po garancijama, preuzimanja duga i kapitalnih injekcija u 2021. iznosili su 591 milijun kuna, što je utjecalo na generiranje deficita, kao i uključivanje rashoda za poticajnu stanogradnju", napomenuli su.

Iz DZS-a su izvijestili i da je u usporedbi s listopadskom notifikacijom, deficit/suficit države za razdoblje od 2018. do 2020. revidiran te je u 2018. suficit bio manji za 981 milijun kuna, u 2019. za 233 milijuna kuna, dok je u 2020. deficit bio manji za 141 milijun kuna.

"Spomenute revizije proizlaze najvećim dijelom iz promjene metodološkog tretmana redovitih transfera iz II. u I. mirovinski stup, ažuriranja izvora podataka, promjena sektorske klasifikacije i ostalih metodoloških izmjena", pojasnili su.

Nadalje, dodali su iz DZS-a, u obuhvat opće države nakon listopadske notifikacije, u skladu s Priručnikom o javnom deficitu i dugu, uključena su pojedina javna poduzeća koja su pala test tržišnosti ili obavljaju pomoćne funkcije države.

U 2021. primarni deficit opće države, koji pokazuje razliku između prihoda i rashoda države bez rashoda za kamate, iznosio je 5,7 milijardi kuna ili 1,3 posto BDP-a, što je poboljšanje od 14,5 milijardi kuna u odnosu na godinu ranije.

Udio duga pao za 7,5 postotnih bodova

Stanje duga konsolidirane opće države (tzv. maastrichtški dug) u 2021. iznosio je 343,6 milijardi kuna, uz porast od 13,2 milijarde kuna ili četiri posto u odnosu na stanje duga na kraju 2020. Od toga se 12,5 milijardi kuna odnosi na neto zaduživanje, a ostatak na deprecijaciju tečaja kune u odnosu na euro, napomenuto je.

Udio duga konsolidirane opće države u BDP-u na kraju 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, što je pad od 7,5 postotnih bodova u odnosu na udio duga u BDP-u na kraju 2020., kada je iznosio 87,3 posto BDP-a, izvijestili su iz DZS-a.

Inače, DZS dva puta godišnje podnosi Europskoj komisiji odnosno Eurostatu izvješće (travanjsko i listopadsko) o proračunskom manjku i razini duga opće države, prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010.) i Priručniku o deficitu i dugu opće države.

Na ovom izvješću DZS-a temelji se fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Tagovi: deficit konsolidiranog općeg proračuna
PROČITAJ I OVO
Milanovićev Ekonomski savjet predložio mjeru pomoći najugroženijima zbog inflacije
PRIJEDLOG
Milanovićev Ekonomski savjet predložio mjeru pomoći najugroženijima zbog inflacije
ZAGREB - Ekonomski savjet predsjednika RH u srijedu je Vladi predložio mjeru za pomoć socijalno najugroženijim skupinama zbog rasta cijena hrane i energije, koja bi se odnosila na oko 785 tisuća građana, uz izdatke na mjesečnoj razini od 25 do oko 30 milijuna kuna.
Promet u europskoj maloprodaji stabilan u svibnju; u Hrvatskoj oporavak
MALOPRODAJA
Promet u europskoj maloprodaji stabilan u svibnju; u Hrvatskoj oporavak
LUXEMBOURG - Promet u maloprodaji EU-a i eurozone stabilizirao se u svibnju nakon pada u prethodnom mjesecu, a u Hrvatskoj je zamjetno porastao, pokazale su u srijedu procjene europskog statističkog ureda.
HUP zahvaljuje Mariću na suradnji i otvorenom dijalogu
ZAHVALA
HUP zahvaljuje Mariću na suradnji i otvorenom dijalogu
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zahvaljuje potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću na dosadašnjoj suradnji i otvorenom dijalogu koji su u posljednjih šest godina vodili o nizu važnih tema vezanih za hrvatsko gospodarstvo te poziciju poduzetnika i privatnog sektora, a uspješnu suradnju očekuju i s novim ministrom.
Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima stabilna u svibnju
STABILNO
Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima stabilna u svibnju
BERLIN - Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima stabilizirala se u svibnju nakon tromjesečnog razdoblja pada, poduprta oporavkom narudžbi iz zemalja izvan eurozone, pokazali su u srijedu podaci statitističkog ureda.
Švicarska protiv zapljene zamrznute ruske imovine
PROTIVLJENJE
Švicarska protiv zapljene zamrznute ruske imovine
LUGANO - Ukrajinski planovi da zaplijeni čak 500 milijardi dolara zamrznute ruske imovine, kako bi financirala oporavak zemlje, naišli su na snažan otpor Švicarske, domaćina međunarodne dvodnevne konferencije o oporavku Ukrajine, javlja Guardian.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE