Na razini eurozone su stambene nekretnine u prvom tromjesečju povećane za 0,4 posto na godišnjoj razini, a u EU-u za 0,8 posto. Hrvatska je dakle i u prvom kvartalu 2023. zadržala poziciju zemlje s najvećim skokom cijena stambenih kvadrata u Uniji, koji je ipak bio nešto manji no kvartal ranije (zadnji kvartal 2022.), kada je na godišnjoj razini iznosio čak 17,3 posto. Na razini eurozone u posljednjem kvartalu prošle godine cijene nekretnina bile su više za 3 posto u eurozoni i za 3,6 posto u EU-u, piše Novi list.
Po rastu cijena stambenih kvadrata u prva tri mjeseca ove godine iza Hrvatske slijede Litva i Bugarska, s rastom cijena nekretnina za 13,1, odnosno za 9,5 posto. Stambeni prostor pojeftinio je u samo šest zemalja, od toga najviše u Švedskoj, za 6,9 posto, a slijede Njemačka i Danska s padom cijena za 6,8, odnosno za 6,2 posto. U odnosu pak na prethodno tromjesečje cijene stambenih nekretnina u eurozoni i u EU-u bile su u prva tri ovogodišnja mjeseca niže za 0,9, odnosno za 0,7 posto, a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju pale su za 1,7, odnosno za 1,4 posto. Na tromjesečnoj razini najviše je poskupio stambeni prostor u Danskoj i Mađarskoj, za 2,5 odnosno za 2,2 posto. Hrvatska i Cipar bilježe rast cijena stambenih nekretnina u prva tri ovogodišnja mjeseca za dva posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U zadnja tri mjeseca 2022. stambeni prostor u Hrvatskoj poskupio je pak na tromjesečnoj razini za 4,7 posto. Najviše su u odnosu na prethodno tromjesečje pojeftinile cijene stambenih nekretnina u Luksemburgu, za 4,1 posto. Slijede Njemačka i Finska s padom cijena »kvadrata« za 3,1 odnosno za 1,8 posto.
Razvidno je dakle da Hrvatska i dalje predvodi po rastu cijena nekretnina u cijeloj Uniji, no taj rast ipak usporava. I na razini eurozone i u Uniji još je uvijek prisutan blagi godišnji rast cijena nekretnina, ali prosjek je daleko sporiji od našeg rasta, pri čemu i EU i eurozona već bilježe pad na kvartalnim razinama. Utjecaj je to naravno činjenice da u cijelom europodručju rast usporava, u nekim zemljama članicama cijene nekretnina već neko vrijeme padaju, a kod nekih su već vrlo vidljive i na godišnjoj razini. Kod nas se, prema ranijim podacima Hrvatske narodne banke, negdje u zadnjem kvartalu prošle godine značajno smanjio broj transakcija, dok se razlika između tražene i realizirane cijene povećava.
Do pada, međutim, još uvijek ne dolazi, štoviše, rast je i dalje prisutan. Vjerojatno je jedan od razloga »otpornosti« cijena u RH na faktore koji su ponegdje u eurozoni već izazvali značajnije korekcije, i to što smo tek nedavno ušli u eurozonu, pa je i rast kamatnih stopa na stambene kredite puno sporiji nego u europodručju. Naime, ECB je kamate počeo povećavati prošlo ljeto, taj rast se brzo prenio na dio zemalja članica, međutim kod nas je došlo do suprotnog efekta povećanja likvidnosti uoči ulaska u eurozonu, a pretpostavlja se da su mnogi i svoje novčane viškove u kunama »pospremali« u nekretnine. No, to je bio efekt koji se najviše osjetio krajem 2022., a sada se pokazuje da se rast cijena prelijeva i u ovu godinu.
Snažan faktor tu bi mogla biti dodatno probuđena inozemna potražnja zbog ulaska u eurozonu i Schengen, te činjenica da su toj potražnji ovdašnje nekretnine još uvijek cjenovno dostupne. Pitanje je kako će se stvari dalje odvijati s obzirom na to da je i inozemna potražnja, koja većinom dolazi upravo iz Unije, i sama već donekle iscrpljena recesijom, a s druge strane i kod nas je prijenos rasta kamatnih stopa sve snažniji. Banke u Hrvatskoj upravo su od polovice ove godine drastično promijenile kreditnu ponudu stambenih kredita, uvodeći samo kredite s fiksnom stopom koja seže i do 5 posto. Kamate su povećane dvostruko u godinu dana i to će se sigurno odraziti na potražnju za kreditima, ali kod nas se tek polovica kupnji realizira putem kredita, a druga polovica u gotovini. Opet, očekivani rast BDP-a, pogonjen rastom izvoza usluga i turizma, ide u prilog stabilnosti tržišta. Međutim, dio stručnjaka za tržište nekretnina očekuje sada ili stagnaciju, ili korekciju cijena, ali ne značajnu.
