U Hrvatskoj raste trgovina, ali pada industrije

I dok maloprodajni promet nastavlja bilježiti pozitivne stope rasta, nakon pozitivne promjene u rujnu, listopad donosi ponovni pad obujme industrijske proizvodnje.

Prema podacima koje je danas objavio Državni zavod za statistiku, realni promet od trgovine na malo porastao je u listopadu na mjesečnoj i godišnjoj razini.

U usporedbi s rujnom ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo bio je viši za realnih 0,6%, a rezultat je to rasta prometa od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 4,1% dok je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima zabilježio pad za 0,7%.

U odnosu na listopad 2023. realni promet porastao je 6,7%. Godišnje stope rasta kontinuirano su prisutne još od travnja 2023., odnosno devetnaesti mjeseci za redom. Trgovina na malo, odnosno potrošnja u ovom segmentu, ima velikog utjecaja na statistiku nacionalnih računa odnosno najveću sastavnicu BDP-a, osobnu potrošnju što će zasigurno biti vidljivo i u statistici BDP-a za posljednje tromjesečje.

Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je na godišnjoj razini za realnih 5,1%, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 12,4%.

Prema izvornim indeksima, nominalni porast prometa na godišnjoj razini ostvarilo je osam trgovačkih struka potvrđujući još uvijek široku rasprostranjenost potrošnje, a samo u jednoj trgovačkoj struci ostvaren je pad prometa (u kategoriji Motorna goriva i maziva godišnji pad je iznosio 1,3%). U listopadu je najveći pozitivan doprinos generiran od strane trgovačke struke Nespecijalizirana trgovina na malo pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, s porastom prometa od 10,4% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 3,6% te Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, optičarski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi s porastom prometa od 20,1% i utjecajem na ukupan indeks prometa od 1,8%.

Ukupan izvorni promet od trgovine na malo porastao je nominalno za 8,0% godišnje. U razdoblju siječanj-listopad 2024. realan, kalendarski prilagođen, rast prometa od trgovine na malo iznosio je u prosjeku 7,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Do kraja godine očekujemo kako će se dobri rezultati turizma u post sezoni, daljnji iako usporeniji rast zaposlenosti te jačanje pritiska na rast plaća u privatnom sektoru nastaviti povoljno odražavati na optimizam potrošača podržavajući osobnu potrošnju i maloprodajna kretanja. Niz poreznih izmjena usmjerenih na porezno rasterećenje osobnih dohodaka uz najavljeno 15,5 postotno povećanje minimalnih plaća daljnji su poticaj potrošačkom optimizmu. Ipak, nešto umjerenija dinamika godišnjeg rasta prometa u trgovini na malo ne bi trebala iznenaditi s obzirom na učinak baznog razdoblja, odnosno već relativno visoke pozitivne promjene na kraju trećeg i tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja.

U prvih deset mjeseci 2024. godišnji pad industrijske proizvodnje 2,7%

S druge strane, nakon rasta u rujnu, listopad ponovo bilježi pad indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje. Uz izražen pad od 3,9% u odnosu na rujan (sezonski i kalendarski prilagođeno), godišnja negativna promjena iznosila je 2,1% (kalendarski prilagođeno). Ako isključimo srpanj i rujan negativne godišnje promjene traju su od kraja prošle godine.

Promatrano prema glavnim kategorijama industrijske grupacije (GiG), mjesečni pad predvodili su Trajni i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-9,1% odnosno -6,7%) i kolebljiva kategorija, Energije (-5,2%). Intermedijarni proizvodi i Kapitalni proizvodi u listopadu bilježe pozitivnu mjesečnu promjenu (+0,4% i 4,8%). Promatrano prema NKD-u, prerađivačka industrija je na mjesečnoj razini pala za 2,9%. Unutar industrije (i u skladu s padom prema GIG kategorijama) smanjenjem se izdvaja Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-25,8%) i Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (-26%) te Proizvodnja metala (-32,9%). Istovremeno na brojke značajno djeluje i kolebljivost u proizvodnji energije, pa je tako Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda nakon snažnog rasta 31,1% u rujnu, u listopadu bila niža za 7,0%.

Negativne promjene u indeksu fizičkog obujma industrijske proizvodnje tijekom ove godine u skladu su s kretanjima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju gdje razni ekonomski pokazatelji već neko vrijeme signaliziraju izazovne poslovne uvjete u industrijskim (prerađivačkim) poduzećima. Vodeći anketni pokazatelji sugeriraju da će se takva situacija nastaviti i u ovom tromjesečju. Navedeno možemo primijetiti i na indeksu fizičkog obujma promatrajući dulju vremensku seriju podataka. Naime, u razdoblju od siječnja do listopadu u odnosu na isto razdoblje 2023. obujam industrijske proizvodnje niži je u prosjeku za 2,7% (kalendarski prilagođeni indeksi).

Značajniji oporavak aktivnosti u industrijskoj proizvodnji ne očekujemo niti u posljednjim mjesecima 2024. Tako će industrija i drugu godinu za redom zaključiti s padom odražavajući oslabljenu inozemnu potražnju te strukturne slabosti unutar industrije. Za održiv oporavak industrijskih aktivnosti zasigurno će biti potrebno jačanje vanjskotrgovinske potražnje, ali i smanjivanje unutarnjih slabosti kroz povećanje produktivnosti i povećanje udjela proizvodnje visoko tehnoloških proizvoda.