Naime, indeks ekonomskog sentimenta (ESI) spustio se s 96,3 na 95,6 indeksnih bodova. ESI indikator zadržava se ispod dugoročnog prosjeka još od lipnja 2022. što ocrtava poslovni pesimizam u monetarnoj uniji, a daljnje pogoršanje u listopadu odražava značajno niže povjerenje u industriji, koje je ublaženo blagim poboljšanjem povjerenja u trgovini na malo, građevinarstvu i među potrošačima. Povjerenje u sektoru usluga uglavnom je ostalo stabilno. Pri tome je pokazatelj uslužnih aktivnosti i dalje jedini pokazatelj koji se nalazi u pozitivnom području zadržavši se u listopadu na razini iz rujna.
S druge strane, povjerenje u industriji dodatno je pogoršano uslijed lošije izvedbe sve tri anketne komponente (tj. procjene menadžera o trenutnoj razini ukupne knjige narudžbi, zaliha gotovih proizvoda i očekivanja u proizvodnji). Od najvećih gospodarstava, ESI se značajno pogoršao u Španjolskoj (-4,8), Francuskoj (-4,7), Poljskoj (-3,6) i Nizozemskoj (-2,3), uz manji pad u Italiji (-0,5), dok Njemačka bilježi rast (+0,8). Pokazatelj zapošljavanja (Employment Expectations Indicator, EEI) ostao je stabilan (-0.2 na 99,2 bodova) te se približio svom dugoročnom prosjeku od 100 bodova.
Promatrano usporedno, unutar država članica europodručja primjetne su značajne razlike u gospodarskom raspoloženju. Hrvatska se tako u listopadu, unatoč pogoršanju drugi mjesec za redom na mjesečnoj razini, i dalje zadržava na samom vrhu ljestvice, odmah iza Grčke koja je zabilježila najvišu vrijednost ESI-a (107,0). Slijede Portugal i Cipar (105,9 i 105,8) te Malta (102,8) i Španjolska (102,4). Navedeno odražava povoljniji sentiment u gospodarstvima koja su manje industrijski orijentirana, a više uslužno, odnosno turistički. Razlike između spomenutih zemalja i zemalja takozvane jezgre primjetne su i na podacima o BDP-u. Tako je indeks ekonomskog sentimenta ispod dugoročnog prosjeka, primjerice, u Austriji (87,4) ili Njemačkoj (90,2).
Hrvatska se u listopadu nastavlja zadržavati iznad svojeg dugoročnog prosjeka još od svibnja 2021. pri čemu je u odnosu na rujan 2024. ESI zabilježio smanjenje s 107,2 na 106,0 indeksnih bodova. Promatrano prema sektorima, pokazatelj ekonomskog sentimenta u uslugama je na pozitivnim dvoznamenkastim razinama (15,8 bodova), što vjerojatno odražava optimizam oko kretanja u turizmu, ali i dalje snažnu domaću potražnju podržanu kretanjima na tržištu rada.
Snažna osobna potrošnja odražava se i na ekonomskom sentimentu u trgovini na malo, čiji je pokazatelj još uvijek znatno iznad dugoročnog prosjeka, a u listopadu bilježi dvoznamenkastu vrijednost drugi mjesec za redom. Nadalje, ekonomski sentiment u građevinarstvu na pozitivnim je dvoznamenkastim razinama od ožujka 2023. ako izuzmemo veljaču ove godine kada se spustio na 9,5 bodova. Zadržavanje iznad dugoročno prosjeka vjerojatno je i posljedica priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Nadalje, unatoč pogoršanju u listopadu, ekonomski sentiment u industriji također se kreće iznad dugoročnog prosjeka, što je vjerojatno djelomično povezano s očekivanjima poduzeća oko većeg obujma poslovanja s obzirom na solidnu domaću potražnju za potrošnim dobrima.
