Uz snažniji pad robnog uvoza trgovinski je saldo poboljšan za 5,3% dok je pokrivenost uvoza izvozom u studenom iznosila 64,9%.
Kumulativno u prvih jedanaest mjeseci 2019. izvezeno je robe u vrijednosti 14,2 mlrd. eura ili 5,7 % više u usporedbi s istim razdobljem lani. Uspoređujući s istim razdobljem 2018. zabilježeno je povećanje dinamike rasta robnog izvoza (4,4% u sij.-stu. 2018.). Na rast vrijednosti robnog izvoza je u velikoj mjeri utjecao rast izvoza duhanskih proizvoda (36,5%), farmaceutskih proizvoda (37,1%), motornih vozila, prikolica i poluprikolica (27,8%) te ostalih prijevoznih sredstava odnosno izvoz brodova (34,9). Promatrajući prema ekonomskim grupacijama zemalja kod najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera unutar EU-a rast izvoza u Njemačku porastao je 3,8%, Italiju 1,2% te Sloveniju 1%. U listopadu je zabilježen i snažan rast izvoza u Belgiju (59,8%).
S druge strane, vrijednost robnog uvoza također je rasla, iako sporijom dinamikom u usporedbi s godinom ranije, 4,9% godišnje (u odnosu na 8,7% godinu ranije) te je dosegnula 23,1 mlrd. eura. Navedena kretanja u skladu su s oporavkom domaće potražnje. Usporavanju godišnje stope rasta robnog uvoza u velikoj je mjeri pridonio pad u kategoriji Rudarstvo i vađenje koja u strukturi robnog uvoza sudjeluje s nešto više od 5%, a u kumulativnom promatranom razdoblju vrijednost uvoza smanjena je za 25,4%. Rezultat je to vjerojatno i značajnog smanjenja cijena sirove nafte i cijene plina na globalnom tržištu u posljednjih godinu dana. S druge strane, značajan rast robnog uvoza zabilježen je kod proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih derivata (%2B30,8%) vjerojatno kao nadomjestak smanjene domaće proizvodnje.
Posljedično manjak robne razmjene u promatranom razdoblju 2019. godine dosegnuo je 8,9 mlrd. eura što je 3,6% više na godišnjoj razini. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila 61,5%. Pri tome je prerađivačka industrija koja u izvozu i uvozu sudjeluje s oko 90% vrijednosti zabilježila je rast izvoza od 6,6%, ali uz istovremeni rast uvoza od visokih 7,7%. Unatoč poboljšanim stopama rasta izvoza Hrvatska u većini svih djelatnosti prerađivačke industrije ostvaruje manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom. Iznimka su u promatranom razdoblju bile djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja gdje je uz 697 mil. eura vrijednosti izvoza, vrijednost uvoza bila 334 mil. eura. Skroman suficit u robnoj razmjeni zabilježen je i kod proizvodnje duhanskih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda te proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (sve izraženo u eurima).
Očekujemo kako se podaci za prosinac koji će zaokružiti statistiku za cijelu 2019. potvrditi relativno poboljšanje pokazatelja vanjsko-trgovinske razmjene Hrvatske, ali i još jedanput podsjetiti na visoku uvoznu ovisnost domaćeg gospodarstva.